SARAJEVO – BiH je u drugom kvartalu ove godine ostvarila 5,3 milijarde KM izvoza, što je povećanje od 13,91 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine, izjavio je danas predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u pomenutom kvartalu, Egrlić je naveo da je uvoz u BiH u drugom kvartalu iznosio 8,7 milijardi KM, što je više za 13,9 odsto nego u istom periodu prethodne godine.
“Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 61 odsto, što je identično odnosu na drugi kvartal 2016. godine”, istakao je Egrlić, te dodao da je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan za 13,88 odsto, dok spoljotrgovinski deficit iznosi oko 3,4 milijarde KM.
Prema njegovim riječima, rast izvoza BiH u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni, a najveći je zabilježen sa Srbijom, Hrvatskom, Holandijom, Crnom Gorom i Turskom.
Kada je riječ o uvozu, najveći procenat povećanja zabilježen je kod uvoza iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske.
“Iz navedenih pokazatelja može se zaključiti da se BiH sve više okreće regionalnim partnerima, a kao primjer može poslužiti Srbija, koja se ove godine nalazi na drugom mjestu po obimu razmjene, odmah iza Hrvatske”, istakao je Egrlić.
On je naveo da BiH najveću pokrivenost uvoza izvozom ostvaruje sa Austrijom – 100,14 odsto, NJemačkom 93,26 odsto, sa kojom se ostvaruje najveća vrijednost izvoza od 779 miliona KM.
Stručni saradnik Sektora za makroekonomski sistem pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Belma Hasić istakla je da je EU najznačajniji partner u spoljnotrgovinskoj razmjeni, sa kojom ima 71,7 odsto izvoza i 67,7 odsto uvoza.
“Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 3,8 milijardi KM, dok je uvezeno 5,9 milijardi KM robe, a najznačajniji partner po obimu razmjene iz Unije je Hrvatska”, rekla je Hasićeva.
Ona je dodala da je u drugom kvartalu ove, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, došlo do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 26,22 odsto, dok je uvoz povećan za 14,20 odsto.
Hasićeva je navela da su proizvodi životinjskog porijekla – meso, riba, mlijeko, ostvarili rast izvoza više od 200 odsto, dok je izvoz voća i povrća smanjen za više od 18 odsto, a šećera i njegovih proizvoda za 60 odsto.
Kada je riječ o uvozu iz Hrvatske, pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom i dalje je loš, oko 47 odsto, a dominiraju uvozni proizvodi elektroenergetskog i agroindustrijskog sektora.
Hasićeva je rekla da su zemlje Cefte na drugom mjestu u razmjeni sa BiH i da učestvuju sa 16,3 odsto izvoza i 15,2 odsto uvoza.
Na tržište Cefte za prvih šest mjeseci BiH je izvezla 873,75 miliona KM robe, što je povećanje za 30,53 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvezeno 1,32 milijarde KM robe, što je za 11,62 odsto više u odnosu na isti period lani.
“Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz Cefta regiona po obimu razmjene je Srbija, sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robe u vrijednosti od oko 523 miliona KM, što je za 42,83 odsto više u odnosu na prošlu godinu, dok smo uvezli robe u vrijednosti oko 1,18 milijardi KM i time povećali uvoz za 9,73 odsto”, precizirala je Hasićeva.
Prema njenim riječima, ovakva spoljnotrgovinska razmjene sa Srbijom rezultirala je povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom za više od 10 odsto.
Hasićeva je naglasila da je neophodna podrška agroindustrijskom sektoru BiH sa ciljem smanjenja uvoza iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru, koji su bilježili pad izvoza na tržište Srbije, a čiji potencijal je neupitan, te se može proširiti.
Na učešće Efte i ostalih zemalja spada 17,1 odsto uvoza i 12 odsto izvoza, a najznačajniji partner Efte je Švajcarska, sa kojom se gotovo i obavlja sva spoljnotrgovinska razmjena sa BiH.
U takozvanim “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama”, rekla je Hasićeva, najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Rusija.
Kada je riječ o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, Hasićeva je navela da je on povećan u zemlje EU za oko 5,79 miliona KM, dok je izvoz ribe povećan za 3,91 milion KM, vina za 160.000 KM.
Govoreći o elektroenergetskom sektoru BiH, ona je rekla da je on ostvario znatan rast izvoza i uvoza u odnosu na prošlu godinu.
“U odnosu na isti period prethodne godine, indeks povećanja izvoza električne energije je oko 63 odsto, dok je kod uvoza 130 odsto”, navela je Hasićeva, te dodala da hemijska industrija nastavlja trend povećanja izvoza, drvoprerađivačka industrija tradicionalno bilježi suficit, dok su sektor metala i elektrosektor najveći izvozni sektori BiH.
Srna