Autor: Dr. sc. Jasmin Halebić
Zašto ekonomija BiH duže od deceniju ne može dosegnuti više stope ekonomskog rasta – preko pet posto?
Svako malo zainteresovani građanin u našoj zemlji može sa raznih strana i stranaka čuti sintagme ekonomski rast i ekonomski razvoj. A ako malo pažljivije osluhne, zapaziće i nijansirana razmišljanja o tome kako ih ostvariti. Ostavimo za neku drugu priliku suptilnu ekonomsku diferenciju između pojmova ekonomski rast i razvoj. Zadovoljićemo se, zasad, iskazom da je rast neophodan, mada ne i dovoljan, uslov za razvoj. Od čega zavise ekonomski rast, ekspanzija i napredak ekonomije u nekoj zemlji, pitanje je staro koliko i sama ekonomska nauka. Koji su okviri ekonomskog rasta? Kakva su obilježja ekonomskog rasta u našoj zemlji?
NJEGOVO VELIČANSTVO – BDP
Da bismo mogli analizirati i misliti ekonomiju, neophodna su stalna mjerenja i propitivanja primjenjivosti ekonomskih teorija, preporuka i programa. Pritom se neke ekonomske varijable mogu posmatrati, bilježiti i mjeriti, kao što su, primjerice, nezaposlenost, izvoz i uvoz, devizni kurs, inflacija, bruto domaći proizvod (BDP), da spomenemo one najfrekventnije u upotrebi, dok druge ekonomske kategorije izmiču mjerljivosti na direktan način te ih valja procjenjivati, kao što je potencijalni BDP. Ekonomisti i statističari ne mogu izmjeriti, barem ne još u praksi, veličinu potencijalnog bruto domaćeg proizvoda.
Da podsjetimo, BDP pokazuje ukupnu vrijednost svih finalnih dobara proizvedenih u jednoj zemlji u nekom razdoblju, najčešće u jednoj godini. Potencijalni BDP je, shodno tome, mjera proizvodnje koja pokazuje koliko bi jedna zemlja mogla proizvesti, uz postojeći nivo tehnologije, kada bi njeni resursi bili u potpunosti i efikasno uposleni, a cijene stabilne. S tim u vezi, ekonomski rast je, u suštini, porast i povećanje BDP-a. Kao takav, ekonomski rast predstavlja poželjan ekonomski cilj u svakoj zemlji. Putanja ekonomskog rasta u Bosni i Hercegovini vodi u povećanje blagostanja u oba entiteta (i BD), za sva tri naroda i ostale.
ZAŠTO JE BITNO RASTI?
Razlozi su brojni. Naprosto, da bi se za sve koji mogu i žele produktivno raditi napravilo dovoljno mjêsta, onih radnih dakako, u ekonomiji, neophodno je tu ekonomiju proširiti, pomjeriti granicu njenih proizvodnih mogućnosti. Ekonomski rast donosi radna mjesta. Ukoliko je potencijal za ekonomski rast u jednoj zemlji nedovoljan, onda će stope ekonomskog rasta biti dosta skromne. Na domaćem terenu put koji BiH mora prevaliti konvergirajući razvijenim zemljama visokog dohotka se uz nedovoljne stope ekonomskog rasta produžava.
Ne mogavši dočekati blagostanje u vlastitoj zemlji, nemali broj naših sugrađana se odlučuje tragati za njim mimo granica BiH, mahom u zemljama EU. Odliv produktivne radne snage se, potom, može pretvoriti u ograničenje za dalji ekonomski rast – prijetnja koja se sve više nadvija nad našom zemljom.
POTENCIJALNI BDP
Procjene o veličini potencijalnog BDP-a i proizvodnoj moći jedne ekonomije neophodne su gotovo svim akterima i donosiocima odluka u zemlji. Na osnovu njih centralne banke odlučuju da li podići kamatne stope da bi se izbjegli pregrijavanje ekonomije i posljedična inflacija, ili smanjiti kamatne stope s ciljem stimulacije investicija. Fiskalne vlasti na temelju procjena proizvodnih kapaciteta izračunavaju buduće poreske prihode, fiskalni kapacitet i moguću vladinu potrošnju.
Međunarodnim organizacijama, poput MMF-a, takve brojke pomažu u ocjeni dugoročne solventnosti zemlje i eventualnim potrebama za stabilizacijskim programima, dok privatnom sektoru i investitorima signaliziraju širenje ili sužavanje tržišta.
JEDVA ČEKAM DA PORASTEM
Ekonomski rast u BiH je u proteklih pet godina, izuzimajući 2020. zbog pandemije Covid-19, iznosio nešto iznad tri odsto, s tim što je u 2019. bio i ispod toga, oko 2,7 odsto. Zašto ekonomija BiH duže od deceniju ne može dosegnuti više stope ekonomskog rasta – preko pet odsto – zadnji put je to bilo sada već daleke 2008, kojima bi znatno skratila vrijeme sustizanja razvijenih zemalja? Procjene budućih stopa ekonomskog rasta najavljuju nastavak umjerenog pretpandemijskog trenda. Preliminarni rezultati istraživanja ekonomije BiH upućuju na ograničenje koje postoji u vidu niskog potencijalnog BDP-a. Za njegovo povećanje neophodni su dugoročni programi transformativnih promjena: hitna izgradnja saobraćajne (cestovne i željezničke) infrastrukture – radi ubrzanja privredne dinamike, funkcionalno uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora – radi širenja domaćeg tržišta i korištenja efekata ekonomije obima, ulaganja u zdravlje i obrazovanje ljudi – zbog kvalitetne radne snage, podrška usvajanju novih tehnologija i povoljni programi nabavke opreme – radi povećanja produktivnosti preduzeća, usvajanje novih zakona – radi institucionalnog okvira koji pogoduje ekonomskom rastu itd.
Lista je podugačka i zahtijeva razradu ovih programa strateške važnosti u konkretne mjere. Dobar primjer za to je nedavno usvojena Strategija razvoja FBiH. Koristi solidne ekonomske politike bi se u većoj mjeri odrazile na rast dohotka domaćinstava i povećanje nivoa zaposlenosti, dvije bolne tačke koje tjeraju pojedince u bijeli svijet.
VRIJEME – SAD!
Savjet ministara je preuzeo mandat 2019, a u nastupnom ekspozeu Predsjedavajući je ekonomiju stavio na sâm vrh liste prioriteta na kojoj se našlo još osam reformskih oblasti. Unutrašnja dinamika političkog života u BiH više prostora za provedbu reformi ostavlja u godinama bez održavanja izbora, jer politička klima nije pod dominantnim uticajem predizbornih kampanja. Takva godina je 2021. čiju prvu polovinu ispraćamo. U njenom drugom dijelu valja zavrnuti rukave i raditi na realizaciji programa koji potpomažu povećanje potencijalnog BDP-a. Dosadašnji postignuti rezultati mogu biti kudikamo bolji. Očekivanja građana glede rasta ekonomije se nisu promijenila. Oslobođenje
