SARAJEVO, Broj siromašnih u BiH u 2010. godini bit će povećan za dva odsto u odnosu na 2007. godinu kada je preživljavalo oko 640.000 ljudi, procjene su predstavnika Svjetske banke i Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP).
Predstavnici Svjetske banke i DEP-a tvrde da nemaju tačne podatke o siromaštvu, jer ne postoje statistički pokazatelji o broju stanovnika.
U kategoriju siromašnih ubrajaju one koji mjesečno imaju oko 65 KM za život.
Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, podsjeća kako je od 2004. do 2006. godine u BiH bio zabilježen pozitivan trend smanjenja broja siromašnih.
“Procjena je da će predviđeno smanjenje bruto nacionalnog dohotka za 3,5 do četiri odsto uzrokovati povećanje stope siromaštva i da će gotovo poništiti polovinu unapređenja koje je postignuto prije krize. Tokom 2007. godine nacionalni bruto dohodak bio je viši od šest odsto, a u 2009. godini minus tri odsto”, istakao je Mantovaneli.
Ljerka Marić, direktorica DEP-a, upozorava kako će pola miliona stanovnika, koji su zbog ekonomske krize tokom prošle godine ostali bez posla, biti na rubu preživljavanja.
“Njihov položaj ovisi od dužine trajanja nezaposlenosti. Ako se taj period odulji, nema sumnje da će i oni biti u kategoriji apsolutno siromašnih građana koji jedva spajaju kraj s krajem”, kaže Marićeva.
U Svjetskoj banci zapažaju da je evidentna snažna veza između obrazovanja pojedinaca i siromaštva. Tako je stopa siromaštva najviša među domaćinstvima na čijem čelu je osoba s osnovnim stepenom obrazovanja, a više od 40 odsto odraslog stanovništva u BiH nema ni srednju stručnu spremu.
Među najsiromašnijim porodicama definitivno su i one koje žive u ruralnim područjima, odnosno višečlana domaćinstva koja preživljavaju od poljoprivrede.
Prema istraživanjima i procjenama Svjetske banke u BiH, privredne aktivnosti u tekućoj godini bit će smanjene zbog uticaja ekonomske krize, a kvalitet zaposlenja, koji već predstavlja izvor nezadovoljstva za mnoge građane, vjerovatno će biti pogoršan. Konstatuju i kako je zbog ekonomske krize u značajnoj mjeri smanjena stopa davanja kredita kako pojedincima, tako i pravnim licima. Zbog toga nema ulaganja, otvaranja firmi i novih radnih mjesta.
“Zaposlenje jeste jedan od vidova prevazilaženja ovog problema. Ali to neće ići samo od sebe. BiH mora pojednostaviti poslovno okruženje kako bi privukla investitore, jer sve zemlje u okruženju nalaze se u sličnoj situaciji i nude gotovo isto što nudi i ova zemlja”, kazao je Mantovaneli na konferenciji za novinare na kojoj je prezentovan izvještaj o siromaštvu u BiH.
Ponovio je kako je socijalna zaštita efikasan instrument, ali i upozorio kako ovakva mjera ne može biti preporučena vlastima u BiH.
“Mnogo novca vlasti troše na socijalne naknade i one uglavnom odlaze u ruke onih koji su dobrostojeći. Petina najsiromašnijih ne može dobiti ovu naknadu. I zbog toga je neophodna reforma u ovom sektoru i uvođenje imovinskog cenzusa”, kazao je Mantovaneli.
Gotovo 2.000 ljudi na čekanju za javne kuhinje
Prema podacima humanitarno-karitativnih organizacija, broj siromašnih u BiH je u značajnom porastu. Hajrudin Šahić, član Koordinacije četiri organizacije i predsjednik “Merhameta”, kaže kako se svaki mjesec javnoj kuhinji prijavljuje oko 1.000 građana više.
“To je za 20 do 30 odsto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Imajući u vidu građane koji iz dana u dan dobivaju otkaze, možemo očekivati da će situacija biti znatno gora”, kaže Šahić, naglasivši kako je situacija danas najgora u istočnoj Bosni.
“Trenutno se u kuhinjama ‘Merhameta’ hrani 10.500 siromašnih građana. Od 1.500 do 2.000 ljudi je na čekanju jer nismo u mogućnosti da udovoljimo svima. Pomoć vlasti je mizerna ili je nemamo nikako. Zbog povećanja broja gladnih i smanjenja donacija morali smo smanjiti i kvalitet naših obroka. Tako našim korisnicima ne dajemo pola, nego četvrtinu hljeba”, kaže Šahić. Nezavisne novine
Rast broja građana koji su na ivici preživljavanja
