BEOGRAD, Samit 100 biznis lidera jugoistočne Evrope osmislili su prošle godine privrednici sa prostora nekadašnje SFRJ. Prije dva mjeseca formiran je upravni odbor, u kojem su vodeći ljudi kompanija “Gorenje” i “Hidrija” iz Slovenije, “Agrokora” i “Nekse grupe” iz Hrvatske, “Nektara” i “Telekoma” iz Srbije, “Alkaloida” iz Makedonije i “Atlas grupe” iz Crne Gore, kao i izvršni direktori asocijacija koje okupljaju vodeće menadžere u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.
Od prošle nedjelje, predsjednik Upravnog odbora Foruma je Branko Radujko, generalni direktor “Telekoma Srbija”.
– Izuzetno sam počastovan što sam izabran da predsjedavam upravnom odboru u ovoj godini – kaže za “Novosti” Radujko. – Trudiću se da obezbjedim da na ovogodišnjem Samitu 100 u oktobru potpišemo ugovore o saradnji, da ponudimo nova rješenja u oblasti razmjene znanja i uopšte proizvodnje uspješnih menadžera i unapređenja poslovne kulture na našim prostorima.
* Već ste napravili listu prioritetnih zadataka?
– Prioriteti su mnogobrojni. Prije svega da uspostavimo što veći broj uspješnih partnerstava kompanija iz regiona, da dodatno pomjerimo standarde saradnje među firmama i njihovim menadžerima u regionu. Naše kompanije mogu do jednog trenutka da se razvijaju i rastu na domaćem tržištu. U jednoj fazi njihovog razvoja ipak su im neophodna partnerstva i konzorcijumi da bi kompanije bili jače i konkurentnije. Zbog toga je Samit i nastao. Logično je da se udružujemo sa kompatibilnim kompanijama iz regiona, jer su nam i privrede kompatibilne.
* Šta daje bolji efekat – pomoć koju privrednici pružaju jedni drugima ili zajednički nastupi na trećim tržištima?
– I jedno i drugo. Veoma je važno uravnoteženje robne razmjene među zemljama bivše Jugoslavije i potpuno slobodan protok robe, usluga i radne snage. Istovremeno, uspješne kompanije, po prirodi stvari, teže pronalaženju novih tržišta. Često su za to potrebna partnerstva između kompanija koje su po svojim profilima kompatibilne za takve nastupe na trećim tržištima.
* Imamo li kao region šanse da zajednički osvojimo prostor, koji su već, čini se, zauzeli globalni igrači?
– Uvijek imamo šanse da se plasiramo na treća tržišta, a nije nužno i da ih osvojimo. A svaki plasman na novo tržište je veoma koristan, jer otvara nova radna mjesta i poboljšava stanje nacionalne ekonomije – bez dileme.
* Koje su privredne oblasti u kojima možemo da postignemo najbolje uspjehe?
– U okviru Samita 100 nedavno je formiran konzorcijum od preko 40 građevinskih kompanija iz Slovenije i Srbije, koje zapošljavaju preko 35.000 ljudi i imaju ukupan godišnji prihod od oko četiri milijarde evra. Vjerujem da će se tom konzorcijumu pridružiti i kompanije niskogradnje i visokogradnje iz drugih eks-JU zemalja, a ovaj konzorcijum već pronalazi svoje mjesto na istočnim tržištima, prije svega u Rusiji.
Pored građevine, vjerujem da su realni veliki zajednički projekti u oblasti poljoprivrede, proizvodnje hrane i vode, farmacije, energetike, zaštite životne sredine, informaciono-komunikacionih tehnologija, kreativnih industrija.
* Možemo li da izbjegnemo da u tim poslovima mi prodajemo sirovine, a da komšije prave proizvod?
– Ekonomija i biznis teško trpe takve dogme, naročito u uslovima tržišne ekonomije. Kompanije i poslovni ljudi povezuju se isključivo sa onima sa kojima mogu da udruže kompatibilne inpute i tako stvore novu vrijednost. Drugačije nema održivosti poslovanja na dugi rok.
Pokrovitelji
Ono što je za djelovanje Samita važno jesu pokrovitelji – predsjednici Slovenije, Srbije i Hrvatske – kaže Branko Radujko.
– Podržavajući naš rad, oni nam pomažu u ostvarivanju postavljenih ciljeva, a mi svojim djelovanjem na konkretan način podržavamo politiku mira i saradnje u regionu. Novosti