BANJALUKA, U trenutnim uslovima visoke konkurencije i relativno niske kreditne potražnje, opcija povećanja kamata nikako ne bi bila opravdana, ističe Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH.
On je u intervjuu za “Nezavisne” naglasio kako je jedna od najboljih ocjena bankarskog sektora u BiH visok nivo adekvatnosti kapitala, koji ostavlja mnogo prostora za nastavak dobrog kreditnog trenda u budućnosti.
Kako biste ocijenili bankarsku godinu iza nas i kakve bi trendove mogla donijeti tekuća godina?
BAJIĆ:Tokom prošle godine bankarski sektor u BiH je zabilježio rast kredita. Ovakav trend se može smatrati pozitivnim, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je u tom periodu rast kredita u odnosu na rast depozita bio veći za dva procenta. U 2012. godini zabilježeno je povećanje ukupnog kapitala bankarskog sektora za sedam procenata. Adekvatnost kapitala banaka je na veoma visokom nivou i iznad prosjeka u odnosu na zemlje okruženja, što je ujedno jedan od najboljih pokazatelja stabilnosti bankarskog sektora u BiH, te garancija da banke još imaju dosta prostora za povećanje kreditnih aktivnosti, a da pritom ne ugroze sopstvenu sigurnost.
Sa druge strane, bankarski sektor je zbog lošije naplate kredita i smanjenja kamatnih stopa zabilježio pad ukupnih prihoda. Došlo je i do pada kamatnih stopa na kredite, dok su kamatne stope na depozite ostale na istom nivou. U godini iza nas banke su zabilježile i veći pad rashoda, zbog čega su ostvarile bolji rezultat u odnosu na 2011. A o tome koliko je snažna konkurencija između bh. banaka potvrđuje i podatak da su, iako imaju aktivu od 21,5 milijardi KM i kapital od tri milijarde KM, ostvarile dobit u iznosu od samo 179 miliona KM.
Da li ima negativnih trendova u bankarskom sektoru?
BAJIĆ:Kao negativne trendove bankarskog sektora u BiH trenutno bih izdvojio visok nivo loših kredita, stagnaciju ukupnih depozita uz poseban naglasak na zabrinjavajući pad depozita privrede i javnih državnih institucija, umanjenje prihoda, smanjenje povrata na kapital, dok su pozitivne komponente bile smanjenje troškova, racionalnije poslovanje sektora, te činjenica da nije došlo do pogoršanja položaja korisnika kredita niti je došlo do pogoršanja položaja žiranata.
Koliko pokrića imaju najave da bi banke u BiH mogle ove godine povećati kamatne stope na kredite?
BAJIĆ:Sigurno je da neke od banaka razmišljaju kako je jedan od najjednostavnijih načina zarade povećanje kamatnih stopa. Tako bi se možda svi ponašali kada ne bi razmišljali o konkurenciji. Upravo je konkurencija na bankarskom tržištu u BiH jako izražena i ukoliko banka želi dugoročan partnerski odnos sa klijentima, tada se sigurno neće odlučiti za povećanje kamatnih stopa. Ne mislim da treba povećavati kamatne stope. Smatram da za to nema prostora zbog činjenice da je relativno mala potražnja za kreditima, te da posezanje za većom kamatom nije rješenje za loše kredite niti bi bilo od interesa za ukupan razvoj privredne aktivnosti.
Koliko je trenutno učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima bh. banaka?
BAJIĆ: Najlošiji segment poslovanja bh. bankarskog sektora je upravo visok nivo loših kredita. Kada je procenat udjela loših kredita u ukupnim kreditima iznad sedam odsto, može se reći da govorimo o kriznoj situaciji, a u BiH je na nivou od 12 odsto. Ipak, prema podacima kojima mi raspolažemo, prošle godine su loši krediti, u odnosu na 2011, zabilježili trend stagnacije. Ukoliko imate loš kredit, on je loš primarno zato što ta sredstva nisu dobro upotrijebljena. Nijednim zakonom se neće riješiti, pa ni Zakonom o faktoringu, problem loših kredita. Problem loših kredita se može riješiti samo odgovornijim odnosom prema pozajmljenim sredstvima i spoznajom svih nas da ne postoji država, banke, niti bilo ko ko će nam učiniti život kvalitetnijim ukoliko mi nećemo više raditi i stvarati nove vrijednosti. Jedina formula za smanjenje loših kredita i poboljšanje kvaliteta života jeste da više radimo. S tim u vezi ne treba da imamo iluziju da zakonska rješenja kojima se regulišu način organizovanja i registrovanja privrednih subjekata mogu da dovedu do izmjena u već sklopljenim ili budućim poslovima između dužnika i povjerilaca. Treba jačati odgovornost korisnika kredita, odnosno odgovornost svih dužnika.
Rastu loši krediti privredi
Privrednici tvrde da svake godine sve teže dolaze do kredita. Smatrate li da postoji mogućnost osnaženja kreditne aktivnosti usmjerene prema privredi?
BAJIĆ:Trenutna stopa loših kredita nije posljedica odsustva želje banaka da kredite naplate, već je posljedica nesposobnosti korisnika da vrate kredite. Upravo najveći iznos nekvalitetnih kredita je onaj koji je plasiran u privredu. Ukoliko stopa nekvalitenih kredita u privredi raste, kako se može očekivati da banke plasiraju više sredstava? Tada bismo bilježili sve veće i veće gubitke. Od loših kredita niko nema koristi i oni predstavljaju štetu ne samo za banku i korisnike kredita, nego i opštedruštvenu štetu. Često se čuju primjedbe da banke posluju uspješno. Zar bi trebalo da budu neuspješne? Ukoliko su banke neuspješne, ugrožavaju se depoziti i privrede i stanovništva. Zato je zakonom definisana odgovornost banaka da se kroz odgovorno kreditiranje štite povjerioci banke, prije svega njeni depozitari. Dobar poslovni plan i pouzdani komitenti mogu bez problema obezbijediti kreditna sredstva, jer banke u BiH imaju dovoljno kreditnog potencijala. Nezavisne novine