BEOGRAD, Preduzetnicima u Srbiji bi moglo da se pomogne tako što će se plaćanje poreza na dodatu vrijednost pomjeriti sa 10. na 20. dan u mjesecu, i to u narednih pola godine.
Direktor Poreske uprave Srbije Dragutin Radosavljević smatra da bi na taj način privrednici bili rasterećeni, a država Srbija ne bi ostala uskraćena za prihode.
“Mjesečni prihod od PDV je između 35 i 38 milijardi dinara i on je najznačajniji u budžetu Srbije”.
“Ukoliko bi se išlo sa mjerom da se naplati PDV po namirenoj fakturi, stvorio bi se jaz u budžetu za nekih 100 do 120 milijardi dinara”, kaže Radosavljević.
Radosavljević je upozorio da su u Srbiji rokovi plaćanja robe u prosjeku oko četiri mjeseca a u nekim slučajevima i duže, što znači da bi se na prihod od tog poreza čekalo isto toliko mjeseci, “a Srbija to sebi ne bi mogla da dozvoli”.
Prijedlog Radosavljevićev je da se zakonom definiše da rok za plaćanje PDV koji je 10. dana u mjesecu za fakturu iz prethodnog mjeseca pomjeri narednih pola godine na 20. dan u mjesecu, a zatim poslije narednih pola godine na 30. u mjesecu.
Tako bi se, kako kaže direktor PU, za dvije godine došlo do toga da je naplata PDV dva mjeseca po ispostavljenoj fakturi, što bi olakšalo privredi način poslovanja, a država Srbija ne bi “osjetila” minus u kasi i lakše bi podnijela period prolongiranja.
Radosavljević je naveo primjer Njemačke koja je riješila plaćanja PDV tako što je napravila kategorizaciju preduzeća, pa je za poslodavce koji godišnje zarađuju do 50 miliona evra, određeno da dažbina bude plaćena sa mjesec dana zakašnjenja.
“Isto su to uradili Hrvati koji su, takođe, na mjesec dana pomjerili dospjelost plaćanja PDV. Moguće je, dakle, napraviti takav ustupak privredi, koja bi došla do ‘daha’, a sa druge strane država ne bi osjetila nedostatak sredstava koja su najvažnija u budžetu”, naveo je on.
Radosavljević je rekao i da nije uvjeren kako bi povećanje stope PDV sa 18 odsto 20 ili 22 odsto dovelo do povećanja priliva u budžetu.
“To ne garantuje da će i prihodi od PDV, kao najizdašnijeg poreskog oblika, biti za toliko procenata veći. Smanjiće se kupovna moć stanovništva. To će uticati na standard, inflaciju. Dakle, biće prihoda, ali ne u mjeri u kojoj se to očekuje”, ocjenio je Radosavljević.
Direktor PU je podsjetio da je porez na imovinu u mnogim zemljama najizdašniji poreski prihod.
“U Sjedinjenim Američkim Državama je porez na imovinu na prvom mjestu po prihodima, zatim ide porez na zarade, pa tek na kraju PDV”, rekao je Radosavljević i podsjetio da u Srbiji taj porez u stoprocentnom iznosu ubiraju lokalne samouprave.
U Srbiji je porez na imovinu više socijalna kategorija i predmet politike koju sprovode lokalni parlamenti kako se ne bi zamjerili svom biračkom tijelu, kazao je Radosavljević koji je, ipak, primjetio kako je taj prihod sada značajno manji od onoga koji bi trebalo da bude.
“Ostaje da se vidi u kom pravcu će reforma poreza na imovinu ići, odnosno da li će Ministarstvo finansija Srbije smanjiti transfere budžetima lokalnih samouprava i ići na izmjenu stope poreza na imovinu koja trenutno iznosi 0,4 odsto”, zaključio je Radosavljević. Tanjug