BANJALUKA, Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić rekao je da se svečanim otvaranjem “Eko-toplana” završava rad na najvećoj ovogodišnjoj investiciji u oblasti komunalne infrastrukture od 36 miliona KM i rješava višegodišnji problem funkcionisanja sistema daljinskog grijanja u gradu.
On je na sasatanku sa premijerom Srbije Anom Brnabić naglasio da je ovaj projekat potvrdila i Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ tako što je odobrila kredit za gradski udio ulaganja u novu toplanu, saopšteno je iz Gradske uprave.
Radojičić je istakao da je riječ o svojevrsnoj potvrdi ispravnosti ove investicije i o prvom kreditu te vrste koji je direktnim putem odobren nekoj lokalnoj zajednici u BiH.
Govoreći o aktuelnim gradskim projektima, on je naveo da će u ovoj godini biti pokrenuti infrastrukturni projekti okvirne vrijednosti 20 miliona KM, te da će Banjaluka, između ostalog, do kraja godine dobiti i akcioni plan za takozvani “Zeleni grad”, projekat koji se razvija zajedno sa EBRD-om.
Naglašavajući značaj daljeg razvoja saradnje sa Srbijom, Radojičić je najavio mogućnost zajedničkog razvoja digitalne strategije, u čemu Srbija prednjači u odnosu na zemlje okruženja.
Brnabićeva je istakla da je izgradnja nove toplane na bio-masu inovativan potez i da je dolaskom na svečano otvaranje ovog postrojenja željela da pruži podršku i brojnim preduzećima iz Srbije koja su učestvovala u izgradnji.
“Učešće preduzeća iz Srbije, ali i onih iz Republike Srpske koja su radila na izgradnji ove toplane, predstavlja dokaz da naše kompanije, bez obzira na sve izazove, mogu da pariraju tehnologijama zapadnih zemalja”, naglasila je Brnabićeva.
Sastanku su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, potpredsjednik Vlade Srpske Srebrenka Golić i ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić. Srna
5 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Na čemu si, majke ti? Ti si Radojičiću strašno razočarenje.
premierka Srbie dodje i kaze daje to uspjesno i dasu zaposljavani nasi kadrovi i svi su rekli da je to rijeseno ali ne banjolucanima niko nevalja da tamo nema ljudi sa strane koji to sve drze kako tako potkontrolom vi banjolucani bi izdali bogaoca i u govnima plivali eto sad nevalja i srpska premierka nevalja ni banjolucki gradonacelnik pa ko vama valja
Za dve godine mandata Igor je uspio da napravi par igralista i da Toplanu prenese u ruke privatnika koji ce reketirati gradjane Banjaluke na sve moguce nacine. Mnogi su u njega vjerovali, a sada se vidi da je gubitnik godine.
Ilija, vodi je kući. Onda bi znala kako grije ekološka toplana koja zasipa grad pepelom. Što ti stranka nije kupila kuću umjesto stana na gradskoj toplani? Kad si zadnji put bio u Zvorniku?
O kom se sad “gradskom dijelu ulaganja radi”? Sta je tu Grad trebalo da ulaze ako je za ulaganje izabran privatni partner. Grad je trebalo samo da stavi na raspolaganje dio postojecih objekata i infrastrukture (zemljiste, zgeade, toplovodnu mrezu, itd.) a privatni partner da ulozi novcana sredstva. O novcanom dijelu ulaganja, koji je kako vidimo kreditirao EBRD, nikada do sada nije bilo govora. Ocigledno se tu radi i o dijelu posla koji je uradjen “ispod zita”, zbog cega Grad ne zeli da objavi ugovor o privatno javnom partnerstvu. Pod izgovorom da ne smije odati poslovnu tajnu. Pazite, poslovna tajna je ono sto treba da bude javno. Rad gradskih sluzbi mora da bude javan, jer se grad finansira,najvecim dijelom, od prikupljanja sredstava od gradjana. Posebne teme su (a) ugradjeni (neugradjeni) filteri koji ne mogu sprijeciti ispustanje stetnih gasova i cestica u vazduh (pogledati propise o emisiji stetnih gasova); (b) nacin, uslovi, cijene, izbor, itd. Isporucivanja drvne biomase (sjecke); (c) niska efikasnost kotlova jer nisu u stanju spaljivati vlaznu biomasu, itd. O tome cemo pisati u slijedecem nastavku