Krivični zakon RS bez efekta: Radnici bez plata, poslodavci na slobodi
BANJALUKA, Radnici u Republici Srpskoj podnijeli su 120 krivičnih prijava protiv poslodavaca zbog toga što im ne isplaćuju plate i ne uplaćuju doprinose, ali nijedan poslodavac još uvijek nije odgovarao zbog toga, rekla je za poslovni portal CAPITAL.ba predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.
Izmjenama Krivičnog zakona RS koje su usvojene u julu 2013. godine predviđeno je da poslodavci koji pet mjeseci ne isplate platu mogu da budu kažnjeni zatvorom od jedne do pet godina.
„Najzvučnija“ krivična prijava u javnosti je bila ona koju su radnici podnijeli protiv bivšeg premijera RS Pere Bukejlovića zbog neisplaćivanja plata dok je bio direktor preduzeća „Trudbenik“ iz Doboja. Ovo preduzeće ne radi već četiri mjeseca, a radnicima nisu isplaćene 22 plate. U Sindikalnoj organizaciji preduzeća su za CAPITAL potvrdili da je prošle godine održano jedno ročište i da od tada nikakvih pomaka nije bilo.
Među preduzećima koja nisu isplatila pet ili više plata nalaze se banjalučki „Kosmos“ koji radnicima duguje 16 plata kao i Fabrika cijevi „Unis“ iz Dervente sa 21 neisplaćenom platom. Ipak, radnici ovih firmi su se odlučili za rješavanje ovih problema putem Agencije za mirno rješavanje radnih sporova RS.
Sindikalci nezadovoljni efektima zakonskih izmjena
Ranka Mišić ističe da sindikalci nisu zadovoljni efektima izmjena Krivičnog zakona navodeći da uglavnom sve zastane nakon podnošenja prijave ili u procesu dokazivanja da je neki poslodavac počinio krivično djelo.
„Od trenutka kada se radnici odluče da podnesu krivičnu prijavu, do svake sljedeće informacije koju tražimo je veoma teško doći. Uglavnom nas šalju sa jedne na drugu adresu, tako da još nismo imali okončanje jednog sudskog spora kojim je poslodavac sankcionisan. Osim toga veoma je težak i sam proces dokazivanja da je određeni poslodavac počinio krivično djelo. Šta znači to svjesno neisplaćivanje plata? To daje mogućnost manipulacije tuženoj strani. Dešavalo se da preduzeća preko noći promijene vlasnika i da mi više u toj firmi nemamo onoga koga smo tužili “, naglasila je Mišićeva.
Ona je istakla su najviše prijava podnosili radnici čija su preduzeća u kolapsu i u kojima su velika dugovanja, ali nije željela da kaže protiv kojih poslodavaca su zaposleni podnosili krivične prijave navodeći da je to bio njihov zahtjev.
Prema podacima Saveza sindikata ukupna dugovanja poslodavaca prema radnicima po svim osnovama koje zakon predviđa iznose više od 1,5 milijardi KM.
„Ništa se ovdje bitno nije promijenilo osim što su se armiji privatnih pridružila i javna preduzeća u kojima imamo neuplaćene doprinose i kašnjenje plate. Zdravstvo je poznato po tome. Ali očigledno je da Vlada nema namjeru da se suoči sa tim problemom jer bi morala da se suoči sama sa sobom odnosno sa svojom nesposobnošću da primjeni zakone koje je sama predložila“, rekla je Mišićeva.
Aćić: Ne vjerujemo podacima sindikata
Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kaže da su i prilikom donošenja izmjena ovog zakona poslodavci ukazivali na to da takve odredbe nisu potrebne i da već postoje instrumenti zaštite interesa i prava radnika.
„To podrazumijeva određene mogućnosti koje imaju Poreska uprava i Inspektorat RS tako da i dalje smatramo da nema potrebe za takvim odredbama u Krivičnom zakonu. Podatak od 120 podnesenih krivičnih prijava je za nas nov, ne znamo zvanično da li se radi o tolikom broju, a sve podatke koji dolaze iz Saveza sindikata uzimamo sa rezervom. Međutim, čak i ako je taj broj tačan, to automatski ne znači da je poslodavac kriv“, rekao je Aćić.
On je istakao da ni prijašnje odredbe Krivičnog zakona, a ni sadašnja nemaju stvarni efekat na zaštitu radnika u Srpskoj.
„Ako poslodavac ode u zatvor, smanjuje se mogućnost da ta kompanija radi i na kraju ta kazna nije imala efekat. Takođe, ova odredba je problematična i sa aspekta javnih preduzeća i ustanova, jer u momentu donošenja izmjena značajan broj tih firmi i ustanova nije isplaćivao plate u cijelosti. Ni tada, a ni sada nismo sigurni da je prema tim licima pokrenut adekvatan postupak i smatramo da i ne treba pokretati jer je pitanje da li su osobe koje su preuzele te firme krive za obaveze koje su nastale prije njih“, rekao je Aćić.
CAPITAL: Marina ČIGOJA