BERLIN, Većina kućnih pomoćnica u Njemačkoj radi na crno. Prema rezultatima studije Instituta za njemačku privredu (IW) između 73 i 85 posto domaćinstava čistačice ili vrtlare plaća na ruke.
“Samo 350.000 od 2,7, do tri miliona čistačica, ‚baby-sitterica‘ ili vrtlara, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano“, piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW).
Na crno najviše rade penzioneri, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno.
Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative.
“Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu uraditi ili nekoga angažovati `ispod ruke`”, kaže Enste.
Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu.
“Građani kritikuju političare da premalo čine protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u vlastitom domaćinstvu kućnim pomoćnicama ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti”.
Inače, obim rada na crno u Njemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. U međunarodnoj usporedbi se Njemačka nalazi u sredini. Ali kada se uporedi s SAD-om ili Švajcarskom, onda je Njemačka očito dosta atraktivnija za rad na crno. Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza.
Plate spremačica idu i do 7.000 evra ukoliko su u bolje situiranoj kući. Realnija priča je između 3 i 5 hiljada evra.
Stručnjaci iz Instituta za njemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može promatrati kao jedna vrsta izjednačavanja poreske pravde.
„Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedjeli plaćanje poreza, ´mali ljudi´ to pokušavaju radom na crno”.
Rad na crno u privatnim domaćinstvima prema ispitivaju javnog mnjenja čini od 15 do 20 odsto ukupnog broja zaposlenih na crno. U uporedbi s brojem radnika na crno u građevinskog branši je to vrlo mali udio. Teško je reći koliki su gubici u državnoj blagajni zbog rada na crno u privatnim domaćinstvima. Procjenjuje se da se ta brojka kreće između 10,92 i 28,6 milijardi evra. DW,Telegraf.rs