Rad na crno u podrumima, garažama, privatnim kućama

BEOGRAD, U Srbiji je rad “na crno” najviše je zastupljen u trgovini, ugostiteljstvu, zanatskim, industrijskim i proizvodnim pogonima i građevinarstvu, pokazuju najnoviji podaci Inspektorata za rad.
Prema tim podacima, u pojedinim djelatnostima zapaženo je da se povećava broj radno angažovanih “na crno” u istim periodima svake godine, što je naročito karakteristično za ugostiteljstvo i građevinarstvo.

Radu “na crno” u djelatnosti građevinarstva pogoduje velika fluktuacija radne snage, često premeštanje sa jednog gradilišta na drugo i kratko vrijeme angažovanja lica na jednom radnom mjestu.

Inspektorat za rad je u 2009. godini obavio 40.222 nadzora i tom prilikom je zatečeno 357.498 ljudi u radnom odnosu, dok je 5.734 osoba radilo ‘na crno’.

Poslije nadzora radni odnos je zasnovan sa 4.178 ljudi (73 odsto), dok sa ostalih 1.556 to nije bio slučaj.
Od 5.734 ljudi zatečenih na radu “na crno” najviše ih je bilo u trgovini – 1669, a zatim u hotelima i restoranima – 1010. Slijede industrija – 888, lične usluge – 709, građevinarstvo – 593, ostale komunalne i društvene usluge – 343, finansijsko posredovanje – 132, saobraćaj, skladištenje i veze – 123, poljoprivreda – 107, proizvodnja i snabdijevanje energrijom – 95, zdravstveni i socijalni rad – 53. Čak je i u obrazovanju bilo 12 ilegalnih radnika.
Kontole su pokazale da poslodavci često zloupotrebljavaju instituciju probnog rada, uz opravdanje da je neophodno da se prije zaključivanja ugovora o radu uvjere da li angažovano lice zadovoljava sve potrebne kriterijume.
Nadzor Inspektorata za rad pokazao je i da se za rad u sivoj ekonomiji regrutuju najčešće mladi, nekvalifikovani radnici, sa najviše srednjom stručnom spremom, zaposleni bez redovnih zarada, nezaposleni preko 40 godina života, primaoci novčanih naknada, socijalne pomoći… Na gradilištima najčešće ilegalno rade zaposleni čija preduzeća trenutno ne rade, nezaposleni, penzioneri i izbeglice.
U inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da poslodavci često organizuju proizvodnu djelatnost u podrumima, garažama, privatnim kućama, tako da ju je teško otkriti.
Na takvim objektima nema nikakvih natpisa, niti drugih oznaka, a ulazak u prostorije u kojima se odvija proizvodnja spriječena je obaveznim psima čuvarima, mikro-kamerama, interfonima i katancima. U takvim prostorijama, najčešće se šije, izrađuje obuća, pravi stolarija, ili odvija neki drugi vid mini proizvodnje.
Uporedna analiza podataka o broju osoba zatečenih u sivoj ekonomiji i broja ljudi kojima je polse nadzora zasnovan radni odnos u periodu od 2005. do 2009. godine pokazuje, ipak, da se iz godinu u godinu smanjivao broj ljudi koji rade na crno.
Tako je u 2005. godini zatečeno 28.735 ilegalnih radnika, od kojih je sa 21.563 zasnovan radni odnos. U toku 2006. godine zatečeno ih je 16.205, a zaposleno 11.324, dok je 2007. od 10.448 zatečenih, radni odnos zasnovalo 7.517: U 2008. odnos je bio 9.054 prema 6.394, a u 2009. je od 5.734 ilegalnioh radnika zaposleno njih 4.178.
Dakle, evidentno je povećanje broja zaključivanja ugovora o radu i prijavljivanja na obavezno socijalno osiguranje nakon izvršenog inspekcijskog nadzora. Tanjug