BEOGRAD – Da ste tačno prije godinu dana odlučili uložiti hiljadu evra u zlato, danas biste u svom portfelju imali značajno veći iznos. Vaša bi investicija danas vrijedila više od 1.500 evra, što predstavlja impresivan povrat od više od 50 posto u samo dvanaest mjeseci.
Računica je prilično jednostavna, ali otkriva svu snagu tržišta plemenitih metala u protekloj godini. Naime, krajem 2024. godine cijena zlata kretala se oko 80,66 evra po gramu, što znači da ste za svoj ulog od hiljadu evra mogli kupiti otprilike 12,4 grama ovog plemenitog metala.
Danas, kada cijena jednog grama iznosi oko 120 evra, vrijednost te iste količine zlata narasla je za više od petsto evra. Ovaj skok nije slučajan, već je posljedica globalnih kretanja koja su gurnula cijenu žutog metala na nivoe koje niko nije očekivao.
Godina 2025. bila je doista izuzetna za ulagače u zlato, a mnogi je analitičari opisuju kao najbolju još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Cijena izražena u američkim dolarima porasla je za gotovo 70 posto, dostigavši 22. decembra novu rekordnu vrijednost od 4.420 dolara po unci. Put do tog vrha bio je dinamičan; nevjerovatan rast zabilježen je već do 20. oktobra, kada je cijena narasla 67 posto od početka godine. Uslijedila je kratka, ali oštra korekcija tokom koje je vrijednost pala za deset posto, no tržište se brzo oporavilo i nastavilo pohod na nove rekorde.
“Nema sumnje da je 2025. bila rekordna godina za zlato. Vidjeli smo manje padove, ali i dosezanje kolosalnih novih vrhunaca i obaranje rekorda koje niko od nas nije očekivao”, izjavio je Rik Kanda, direktor u The Gold Bullion Company, sažimajući time osjećaj na tržištu.
Nekoliko je ključnih faktora podstaklo ovakav strelovit rast. Pre svega, tu je kontinuirana i snažna potražnja od strane centralnih banaka širom svijeta koje su nastavile da gomilaju svoje zlatne rezerve, stvarajući time stabilan temelj za rast cijena. Pol Sajms iz firme Invesco ističe kako ne vidi da će ta potražnja uskoro nestati. Drugi važan pokretač su rastuće geopolitičke napetosti koje teraju ulagače da traže utočište u sigurnim aktivama, a zlato je tradicionalno najpouzdanije od njih. Uz to, erozija kupovne moći dolara i očekivanja nižih kamatnih stopa dodatno su pridonijeli atraktivnosti zlata kao instrumenta za očuvanje vrijednosti i zaštitu od inflacije. Upravo je kombinacija ovih elemenata stvorila “savršenu oluju” koja je cijenu zlata vinula u neslućene visine.
Osim špekulativne zarade, zlato igra važnu ulogu u diverzifikaciji portfelja svakog ozbiljnijeg ulagača. Stručnjaci poput Sajmsa naglašavaju da zlato ima nisku korelaciju s dionicama i obveznicama, što znači da se njegova vrijednost često kreće nezavisno od ostatka tržišta, pružajući stabilnost u nesigurnim vremenima. Tom Stivenson, investicioni direktor u Fidelity Internationalu, sugeriše da bi udio zlata u portfelju trebao da iznosi između pet i deset posto, slično kao i udio gotovine. Postoji nekoliko načina za ulaganje: od kupovine fizičkog zlata u obliku poluga i kovanica, preko ulaganja u financijske proizvode poput ETF-ova, pa sve do kupovine dionica rudarskih kompanija. Zanimljivo je da su, prema riječima Toma Bejklija iz HANetfa, upravo akcije rudara ove godine “ukrale šou” i ostvarile gotovo tri puta veći prinos od samog fizičkog zlata.
Što nas čeka u 2026. i može li zlato preći 5.000 dolara?
Nakon rekordne 2025, postavlja se pitanje može li se ovaj trend nastaviti. Mnogi analitičari vjeruju da je pred zlatom još jedna svijetla godina. Majkl Hsueh, analitičar u Deutsche Bank, predviđa da bi cijena tokom 2026. mogla dostići čak 5.000 dolara po unci, s očekivanim rasponom kretanja između 3.950 i 4.950 dolara. Njihova dugoročnija prognoza za 2027. godinu još je optimističnija i cilja na cijenu od 5.150 dolara. S takvim procjenama slaže se i Rik Kanda, koji je izjavio: “U potpunosti očekujem da bi se to moglo dogoditi”.
Faktori koji su obilježili proteklu godinu, poput geopolitike i potražnje centralnih banaka, vjerovatno će i dalje biti prisutni, pružajući podršku daljnjem rastu. Ulagačima koji razmatraju ulazak na tržište preporučuje se praćenje historijskih podataka i prinosa kako bi donijeli informisane odluke, imajući na umu da, iako prošli rezultati nisu jemstvo budućih, analiza trendova može da ponudi vrijedne uvide u potencijalna kretanja cijena.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ne bismo ništa zaradili, pošto naša država uzima 17 odsto na osnovu PDV-a i 10 odsto na osnovu carine na investiciono zlato tj. naša država je jedina u Evropi i šire, koja još uvijek ima poreze na investiciono zlato, a i zlatare imaju jako lošu cijenu otkupa i prodaje istog, tako da ništa od toga kod nas, sve dok država ne ukine harač na investiciono zlato i dok ne dođu i kod nas, firme koje su usko specijalizovane za prodaju i otkup zlatnih dukata, pločica i poluga, sa normalnim maržama. Do tada, ostaje nam samo da gledamo kako cijena zlata skače.
Što se tiče rasta cijena, srebro je u 2025 raslo mnogo više od zlata, cijelih 170% u USD, odnosno oko 138% u BAM/EUR..
Jedan od problema je što se u Njujorku i Londonu trguje “papirnim” zlatom/srebrom, dok se u Šangaju, (a uskoro i Moskvi) trguje fizičkim zlatom i srebrom. Razlika je u tome što papirno zlato nema pokriće u fizičkom zlatu iako vi trgujete pravom na određenu količinu stvarnog zlata/srebra, koju najčešće ne možete dobiti ukoliko zatražite isporuku, ili dobijete sa ogromnim kašnjenjem… Razotkrivena je velika prevara jer u opticaju postoji višestruko više papirnog zlata/srebra od fizičkog. Otuda i prilično velika premija na fizičko zlato/srebro u odnosu na berzansku cijenu.
Pojam “investicijsko” zlato je potpuno pogrešan. Zlato ne donosi nikakvu kamatu, dividendu, kiriju, niti bilo koji drugi oblik uvećanja kroz vrijeme, pa se stoga ne može ni nazvati investicijom. Može služiti kao hedž protiv inflacije, odnosno kao instrument za očuvanje realne vrijednosti novca, ili kao “roba” kojom trgujete na berzi, ali preko raznih finansijskih instrumenata (“papira”) koji bi trebali imati pokriće u zlatu, ali ga ustvari nemaju… A ovo je već posebna tema…
Za nas je problem i ovo što je naveo Direkt. Ništa od naprijed navedenog ne vrijedi za nas, jer smo mi posljednja rupa u svemiru, po pitanju poreskog tretmana i regulisanog tržita kupovine i otkupa. Npr, u Sloveniji je razlika između prodajne i otkupne cijene zlatne poluge od jedne unce u svakom trenutku svega oko 50 EUR, pa se itekako isplatilo kupiti prije godinu dana i sada prodati, jer je cijena porasla za nekih 1.200 EUR po unci.