MOSKVA, Jedan od kandidata za novog šefa Centralne banke Rusije (CBR) je i savjetnik ruskog predsjednika Sergej Glazjev.
Glazjev je ekonomista poznat po zalaganju za snažnu ulogu države u privredi.
Sadašnji čelnik CBR je liberal i finansijski ekspert Sergej Ignjatjev koji je na tom položaju već 11 godina.
On uskoro napušta tu dužnost, a ukoliko ga naslijedi Glazjev, uslijediće oštra promjena ne samo u politici centralne banke, već i u vođenju ukupne ruske makroekonomske politike, prognoziraju moskovski analitičari.
Odlazeći čelnik CBR ostavlja svom nasljedniku plivajući i sada vrlo stabilan kurs rublje (dolar vrijedi oko 30 rubalja), ciljanu i za ruske prilike umjerenu godišnju inflaciju od šest odsto i super-regulatorno tijelo za kontrolu finansijskih tokova u zemlji, ističe britanska agencija.
Glazjev smatra da je pogrešnom politikom CBR domaća valuta – rublja – “marginalizovana na račun dolara”, a optužuje ruske monetarne vlasti i za “nepromišljenu kupovinu američkih vladnih obveznica, što Moskvu nepotrebno godišnje košta odliva desetina milijardi dolara”.
On kaže da takvu praksu treba prekuniti i tvrdi da politika takozvanog kvantitativnog labavljenja koju već godinama sprovodi Centralna banka SAD (Fed) uopšte nije usmjerena na podsticanje privrede, već služi da bi Amerikanci što lakše došli do vlasništva u velikim stranim finansijskim i drugim kompanijama.
Ukoliko bude novi šef CBR, Glazjev će, kako je rekao, učiniti sve što treba da novčana i kreditna politika te centrobanke biti znatno labavija nego sada, a domaće kompanije se mogu nadati zamašnim kreditima, na račun rezervi centrobanke i državnog budžeta, po minimalnoj kamati.
Država će, kako objašnjava Glazjev, sama izabrati perspektivne privredne grane i preduzeća koja će finansirati i tako dati primjer domaćim biznismenima kako i oni da se ponašaju kad ulažu vlastita sredstva.
Glazjev je, osim toga, pristalica snažne regulacije na domaćem deviznom tržištu da bi se spriječile spekulativne finansijske operacije i nagli odliv kapitala u inostranstvo.
Odliv kapitala iz Rusije lani je bio veći od 67 milijardi dolara i premašio je troškove sve većeg budžeta odbrane, dok je tokom 2011. “bježanje” kapitala, u vrijednosti 81 milijardu dolara, bilo još izrazitije.
Moskovski poslovni dnevnik “Vedomosti” piše da Glazjev sada priprema Putinu opširan izvještaj sa prijedlogom operativnih mjera koje bi trebalo da osiguraju visoku stopu rasta ruske privrede, uprkos recesiji u vodećim zapadnim ekonomijama. Taj program će biti javno predstavljen u toku idućeg mjeseca.
Prema navodima “Vedomosti”, Glazjev je već predočio Putinu da bi Rusija mogla, u slučaju sprovođenja nove ekonomske politike, u narednom periodu da ima prosječan godišnji privredni rast od osam odsto, dok bi se industrijska proizvodnja uvećavala još više – za deset odsto.
Rusija će ove godine, prema procjeni vladinih ekonomista, najvjerovatnije ostvariti ekonomsku ekspanziju od 3,5 odsto, ili nešto više od toga, što je daleko manje od očekivanja Putina koji insistira na znatno većim stopama rasta. Tanjug