BIJELJINA, Žetveni radovi u Semberiji počeli su na 750 hektara Poljoprivrednog dobra ”Semberija”, a uz povoljne vremenske uslove biće završeni za oko deset dana, potvrđeno je Srni u ovom dobru.
Ove sedmice očekuje se početak žetve i na imanjima poljoprivrednih proizvođača koji su i dalje u neizvjesnosti u pogledu otkupne cijene hljebnog žita.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić smatra da bi realno bilo da se pšenica otkupljuje za 50 feninga po kilogramu, a ne kako se najavljuje, po 37 feninga.
“Samo u slučaju da dobije 50 feninga po kilogramu pšenice seljak bi mogao podmiriti troškove proizvodnje, a i ostalo bi mu oko 10 KM po dunumu”, rekao je Srni Maletić, napominjući da će ipak poljoprivredni proizvođači i ove godine zavisiti od procjene i kalkulacija mlinara.
On je rekao da je razgovarao sa predstavnicima nekoliko mlinova u Semberiji. “Veoma arogantno su se ponijeli u razgovoru o otkupnoj cjeni i pominje se iznos od 37 feninga, što je ponižavajuće za seljaka”, rekao je Maletić.
Maletić je podsjetio da ima obećanja od ministra poljoprivrede Republike Srpske Miroslava Milovanovića da će učiniti sve kako bi Robne rezerve Srpske preuzele tržišni višak pšenice. On je uvjeren da će resorno ministarstvo ubrzo izaći sa cijenom i uslovima otkupa.
”Prema najnovijim saznanjima od pomoćnika ministra, već večeras ili sutra ministar poljoprivrede bi mogao objaviti cijenu otkupa za Robne rezerve, a čini se da je riječ o 45 feninga po KM”, dodao je Maletić.
Direktor najvećeg mlinsko-prerađivačkog preduzeća u Semberiji – “Žitoprometa” Slaviša Gligorević ranije je izjavio da će ovo preduzeće otkupiti od 20 000 do 25 000 tona, od čega polovinu od domaćih proizvođača, zavisno od kvaliteta roda.
“Ne očekujem veću ponudu domaćih proizvođača od 10 000 do 15 000 tona”, rekao je direktor “Žitoprometa” i podsjetio da je poslovna orijentacija ove kuće da domaća pšenica učestvuje u preradi bar sa 50 odsto. On je rekao da će ovogodišnja cijena otkupa sigurno biti diktirano uslovljena nestabilnošću cijene na svjetskom tržištu, posebno cijenom pšenice u zemljama okruženja – Srbiji i Hrvatskoj.
On smatra da domaći proizvođači loše prolaze sa pšenicom jer ne primjenjuju, kako je rekao, ozbiljne agrotehničke mjere, te sa rodom od 3,5 tona po hektaru ne mogu biti konkurentni na tržištu.
U Semberiji je pšenicom zasijano 12 456 hektara. Ječam je zasijan na 2 620 hektara, tritikale na 560, zob na 40 i uljana repica na 290 hektara. Prosječan višegodišnji prinos pšenice je oko četiri tone po hektaru, te se i ove godine očekuju približne količine.