Prvi banjalucki “Starter” – program za razvoj poslovnih ideja

BANJALUKA, Kako razvijati poslovnu ideju i koji poslovni model primijeniti, ključne su teme juče održanog “Startera”. Riječ je prvom edukativno mentorskom program koji je održan u organizaciji banjalučkog “Start centra”. 

Za sve one koji imaju poslovnu ideju ali nisu sigurni kako da je razrade i razviju, vrata Socijalno-edukativnog centra juče  su bila otvorena.

Polaznici su imali priliku da besplatno dobiju pregršt informacija i smijernica od iskusnih mentora i predavača, uz mnogo praktičnih savijeta.

Brankica i Rada Vasilić žele da se bave proizvodnjom antistres čaja. O biznis planovima i poslovnim modelima ne znaju skoro ništa, tako da im je ovo dragocjena prilika da otkriju kako da krenu u realizaciju.

“Izuzetno je poučno, ja sam farmaceut i ništa od ovih stvari nisam učila tokom obrazovanja. Osim toga, dobile smo konretan savjet koji ćemo vrlo rado poslušati” objašnjava Brankica.

Preporučeno im je da prije nego što se upuste u sam posao, testiraju proizvod tako što će čaj podijeliti svom okruženju kako bi dobile povratnu informaciju o svim segmentima, od ukusa do cijene, napominje ona: “Dakle, tek nakon testne faze i ispitivanja tržišta treba da idemo u registraciju i ostalo. Očigledno smo pogrešno zamišljale početak poslovanja.”

Drugi Starter na proljeće

Kroz dvanaest sati intenzivnog rada, polaznici su nakon kratkog predavanja razvijali svoj poslovni model, nakon čega su od mentora dobili konkretne sugestije o tome da li model odgovara njihovom budućem biznisu.

Predsjednik udruženja “Start” Vladimir Ćorda kaže je takođe značajan dio programa i edukacija o načinima prezentovanja poslovne ideje i mogućnost da na kraju dana pred tročlanom komisijom prezentuju rezultate svog rada.

„Zamisao je da ovakav program radimo četiri puta godišnje. Svi su dobrodošli. Želimo privući što više ljudi koji imaju poslovne ambicije“, ističe Ćorda.

Jedan od mentora prvog banjalučkog Startera bio je Mladen Đukić, direktor AEON produkcije iz Banjaluke, koji iza sebe ima sjajna ostvarenja u oblasti kreativne industrije.

Kaže da je njegov zadatak kao mentora zapravo da pronađe slabe tačke u onom što polaznici izlože kao poslovnu ideju.

„Najveći problem kod nas je što ne postoji tradicija obuke ljudi. Često su ljudi jednostavno primorani da sve rade sami i isključivo uče na svojim greškama. Tako je bilo u mom slučaju, s obzirom da se bavim filmskom umjetnošću, odnosno animacijom. Jednostavno, niko drugi to ne radi i jako je teško bez podrške. Lako je kad sve ide dobro, ali šta kada naiđete na problem u poslovanju. Zato su ovakve obuke važne i korisne“, podsjeća Đukić.

Jedan dan za šest poslovnih ideja

Razvoj receptivnog turizma u Bosni i Hercegovini, s akcentom na lovni i avanturistički turizam, to je jedna od poslovnih ideja koju imaju Andrea Savić i Anita Lukajić.

Priznaju da su djelimično obeshrabrene nakon onog što su naučile, jer im je postalo jasno da im predstoji ogroman posao i da uz zaposlenje koje imaju neće moći dovoljno da se posvete pomenutom poslu.

„Želja nam je da objedinimo na jednom mjestu sve što se nudi u cijeloj zemlji a vezano je za avanturistički i lovni turizam. Prepoznale smo da to nedostaje i da manje više turisti lutaju i sami se snalaze ako detaljnije žele da upoznaju BiH“, ističe Andrea.

Novopečeni preduzetnici moraju brzo da uče, da usvajaju nova znanja kako bi ideje koje imaju što prije mogli da modifikovati, objašnjava trener i moderator programa Đorđe Ćelić, direktor novosadskog “Poslovnog inkubatora”.

Iako se u prvi plan uvijek stavlja ideja i vrsta posla kojom se neko želi baviti, predavač ističe kako je nešto drugo ipak mnogo bitnije.

„Ni najbolja ideja na svijetu ne može da uspije bez ljudi koji će je realizovati. Investitori kada odlučuju gdje će uložiti novac, najviše obraćaju pažnju na tim, na ljude koji će raditi taj posao jer bez ljudi nema ništa“.

Preko osamdeset odsto preduzeća koja se osnuju danas za tri godine više neće postojati, odnosno propašće, tako govore svjetske statistike. Ćelić ističe da je najčešći razlog ovakvih ishoda taj što osnivači nemaju dovoljno znanja o biznisu u koji ulaze:

„Zato postoje različite institucije koje su tu da podrže razvoj biznisa u kritičnim fazama. To su poslovni inkubatori, razvojni centri, koji pružaju nemonetarnu podršku u vidu konsaltinga jer je u prvim godinama poslovanja potrebno steći veliko znanje kako bi se prevazišli svi izazovi“.

Realizaciju prvog Starter programa podržali su Gradska razvojna agencija – CIDEA, Swiss Entrepreneurship program, Virtuo, Profi Nova, Ustanova za obrazovanje odraslih – Socijalno edukativni centar, Manja, Red Bull, Vizart Film, DL Plakat, Media Bord, Hoću.ba, Banjaluka.com, Capital.ba. PR