Pruga košta 276 miliona evra

VALJEVO, Pruga Valjevo-Loznica jedini je projekat koji bi trebalo da bude građen iz ruskog kredita, a za koji postoji kompletna dokumentacija. Za završetak pruge potrebno je 276 miliona evra, kao i dvije godine, a pošto je zahtjev ruske strane bio da se zna tačna vrijednost projekata za koje bi trebalo da dođe novac iz kredita, očekuje se da ugovor za finansiranje nastavka izgradnje prugu Valjevo-Loznica bude potpisan u drugoj polovini aprila, a da radovi počnu na jesen, s obzirom na to da će novčani dio srpskog učešća za gradnju pruge morati da bude obezbjeđen u državnom budžetu za 2012. godinu.
– Do sada je urađeno oko 40 odsto poslova na pruzi, i to na najtežoj dionici, od Valjeva do Osečine, a u dosadašnju izgradnju pruge uloženo je oko 50 miliona evra. Od Osečine prema Loznici radovi bi trebalo da idu mnogo brže, jer su predviđena samo dva tunela na toj dionici pruge – kaže Milorad Ilić, pomoćnik ministra za infrastrukturu Srbije, predsjednik SO Valjevo tokom devedesetih godina kada su počeli radovi na izgradnji pruge, procjenjujući da su za završetak posla potrebne otprilike dvije godine. Kako kaže, pored ruske i domaće građevinske industrije, na gradnji pruge angažovali bi se i kapaciteti metalskog kompleksa. Gruba računica je da bi na gradilištima bilo angažovano nekoliko hiljada radnika.

– Na trasi ima 20 tunela ukupne dužne 10.175 metara, odnosno 15 odsto pruge je u tunelima. Najduži tuneli su Popare (1.991 metar), Trifković (1.719) i Jovanja (1.600), na dijelu od Valjeva do Osečine. Svi tuneli su ili potpuno završeni ili probijeni. Izgrađena je većina od 69 mostova, od kojih je 57 željezničkih, kao i 15 drumskih. Praktično, u posljednjoj deceniji prošlog vijeka završeno je, sem postavljanja šina, oko 22 kilometra pruge – objašnjava Ilić.

Projektom je predviđeno da pruga dužine 68 kilometara ide dolinama Obnice i Jadra, da ima pet željezničkih stanica, da bude elektrificirana, da se njome vozovi kreću brzinom do 120 kilometara na sat, a da godišnji promet bude 800.000 putnika i 3,5 miliona tona robe. Radovi na pruzi Valjevo-Loznica napušteni su nakon petooktobarskih promjena 2000. zbog procjene lokalne i republičke vlasti da to nije prioritet za Kolubarski okrug i Srbiju. Inače, po projektu, pruga je sastavni dio evropskog koridora 10, kao i južne savske magistrale od Slovenije preko Hrvatske i Republike Srpske do Srbije, a kad bude završena biće skraćeni i željeznički putevi zapadne Srbije ka Baru, Makedoniji i Grčkoj za 190 kilometara, za južnu i jugoistočnu Srbiju za 160 kilometara, za Bar 170 kilometara, Kraljevo 140, a za Stalać 60 kilometara.
„Ratna pruga”
Pruga je nazvana „ratna” jer bi sve poslove građevinaca na trasi uvijek prekidali oružani sukobi. Najprije je francuski investitor pred Prvi svjetski rat dobio koncesiju i počeo izgradnju, ali ga je zaustavio prvi globalni sukob. Uoči početka građanskog rata u SFRJ, tadašnji srpski premijer Dragutin Zelenović postavio je kamen temeljac, ali su gradilišta napuštena zbog rata. Treće napuštanje gradilišta usljedilo je u proljeće 1999. godine zbog početka NATO bombardovanja. Blic