SARAJEVO, Prošlogodišnji izvoz BiH bio je oko 7,3 milijarde KM, što je za 1,65 milijardi KM ili 29,44 odsto više u odnosu na 2009. godinu, dok je uvoz iznosio oko 13,3 milijarde KM i viši je za 10,78 odsto u odnosu na 2009.
Projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran rekao je da je, zahvaljujući ovakvim rezultatima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan za 16,85 odsto, te je prošle godine iznosio 54,72 odsto.
Prema njegovim riječima, ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu znatno je smanjen i iznosio je šest milijardi KM, što je za 5,66 odsto manje u odnosu na 2009. godinu.
Gavran je istakao da je Njemačka vodeće izvozno tržište BiH, te da su najveći izvoz ostvarili metalska i drvna industrija, dok su najveći uvozni proizvodi naftni derivati, odnosno mineralna goriva, ali i proizvodi prehrambene industrije.
“Ono što je pozitivno jeste da je struktura uvoza u određenoj mjeri poboljšana, pa je tako sve veće učešće sirove nafte, umjesto naftnih derivata, jer imamo domaću preradu. Sve veće učešće je nekih reopromaterijala, od kojih dalje prerađujemo gotove proizvode”, istakao je Gavran na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.
Prema njegovim riječima, vrijednost uvoza naftnih derivata, sirove nafte i naftnih goriva, znatno je viša od svih ostalih uvoznih proizvoda, ali i prehrambeni proizvodi kao što je pšenica, koja je sad posebno aktuelna, odnosno sirovina za proizvodnju hrane, sve više učestvuje u uvozu.
Ovakvu situaciju Gavran objašnjava činjenicom da cijene ovih proizvoda u svijetu rastu, samim tim i na tržištu BiH, a bez razvoja domaće poljoprivrede i prehrambene industrije, BiH je osuđena da to radi i u budućnosti.
“Porazno je da je BiH prošle godine uvezla električne energije od oko 200 miliona KM, bez ikakvih ekonomskih opravdanja, te zbog loše elektro-energetske politike i neracionalnog sistema u kojem se određenom privrednom subjektu u BiH više isplati uvesti struju, nego koristiti domaću proizvodnju”, naglasio je Gavran.
On je naveo da je to vrlo često slučaj i sa ostalim sirovinama, a vrlo rijetko u BiH je prepoznata potreba domaće prerade i rijetko se domaćim proizvođačima obezbjeđuje sirovina pod povoljnijim uslovima, što je dodatni razlog za neka poskupljenja koja se dešavaju u zemlji.
Kada je riječ o zemljama regiona, Gavran je naglasio, na prezentaciji pod nazivom “Analiza spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2010. godini”, da izvoz iz BiH u Srbiju, Crnu Goru i područje UMNIK-a porastao, za razliku od Hrvatske, gdje je zabilježena stagnacija.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Veselin Poljašević rekao je da je Komora, slušajući prijedloge i sugestije privrednika uradila jednu platformu za ovu godinu, prema vlastima u BiH, od koje se očekuje da bude naklonjenija privredi, jer je to uslov za opstanak jedne društvene zajednice.
“Očekujemo da će rasti spoljnotrgovinska razmjena sa zemljama CEFTA, ali nas čekaju veliki poslovi kada je riječ o vancarinskim barijerama”, istakao je Poljašević, podsjećajući da je prošle godine na CEFTA forumu u Beogradu Komora definisala više od 100 barijera, koje bi trebalo da budu riješene bilateralnim sporazumima BiH sa zemljama CEFTA pojedinačno.