SARAJEVO – U periodu od 2013. do 2016. godine znatno se povećala površina za uzgoj organskih usjeva u Bosni i Hercegovini – sa 292 na 659 hektara ili za 126 odsto, podaci su iz Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede BiH za 2017.
Vrijednost izvezenih organskih proizvoda iz BiH u inostranstvo lane je iznosila četiri miliona evra, što je u poređenju sa vrijednošću izvoza iz 2016. za 14 odsto više, dok je u poređenju sa 2015. izvoz prošle godine udvostručen. Države u koje pretežno izvozimo organske proizvode su Njemačka, Holandija, Danska, Italija, Švedska i Švajcarska.
Riječ je o oblasti koja se bazira na visokom poštovanju ekoloških standarda putem racionalnog korištenja prirodnih resursa, upotrebe obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.
Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa saopštili da je, iako u BiH postoje prirodni resursi koji su pogodni za razvoj organske proizvodnje, broj proizvođača koji se njome bave mali, a količina proizvedene organske hrane u odnosu na konvencionalnu proizvodnju skromna.
„U FBiH ima oko 70 organskih proizvođača, ali ne postoji nijedna sertifikovana organska stočarska farma, a dvije su u fazi konverzije. U RS je identifikovano 26 proizvođača koji se bave organskom poljoprivrednom proizvodnjom, a trenutno ih je najviše u oblasti ljekovitog bilja i bobičastog voća. Površine pod organskom proizvodnjom u BiH čine malo više od 0,03 odsto ukupnog obradivog zemljišta, dok se sakupljanje samoniklih biljnih vrsta odvijalo na 50.250 hektara“, istakli su u ovom ministarstvu.
Stručnjaci objašnjavaju da, u poređenju sa razvijenim evropskim zemljama, BiH ima prilično očuvane prirodne resurse, što je dobar osnov za organsku poljoprivredu. Industrija u BiH, naime, još nije postala veći zagađivač okoline, vodotoci su prilično čisti, a poljoprivredne površine nisu u značajnijoj mjeri onečišćene hemijskim sredstvima.
Međutim, uprkos dobrom prirodnom potencijalu, u pogledu proizvodnje organske hrane i dalje zaostajemo za zemljama regiona. Tako, za razliku od BiH, Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju daleko veći obim i raznovrsnost organske proizvodnje, kao i propisanu zakonsku regulativu, koju odavno primenjuju.
Podsjetimo, u Srpskoj je na snazi Zakon o organskoj proizvodnji hrane, a u Federaciji BiH Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji.
Međutim, iako je još 2010. bilo pokrenuto pitanje i istaknuta potreba usvajanja zakonodavstva o proizvodnji organske proizvodnje na nivou BiH, do danas to nije realizovano. S druge strane, u skladu sa nadležnostima u oblasti poljoprivrede, entiteti su u donijeli ili su u procesu donošenja zakonskih i podzakonskih akata za organsku proizvodnju.
A u BiH postoji više nego dobar potencijal za nekoliko oblika organske proizvodnje. Riječ je o organskoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, preradi organskih proizvoda – sokovi, čajevi, med, te sakupljanju samoniklog bilja i šumskih plodova. Srpska info
