BANJALUKA, Nakon što je istraživanjima u Srbiji ustanovljeno da voćni sokovi nekoliko proizvođača iz te zemlje ne odgovaraju pravilnicima o kvalitetu, bh. udruženja za zaštitu potrošača i građani izrazili su zabrinutost jer proizvode tih preduzeća uvozi i BiH.
Potrošači tvrde da kvalitetne voćne sokove proizvodi samo mali broj domaćih i stranih preduzeća, te naglašavaju da je nemoguće utvrditi da li su obmanjeni u vezi s količinama voća koje sadrže ti proizvodi.
Svaki treći neispravan: Rezultati nedavno urađene analize 55 uzoraka srbijanskih proizvođača pokazali su da trećina ne odgovara pravilnicima o kvalitetu, a ti podaci, tvrde u bh. udruženjima za zaštitu potrošača, nisu bili dovoljni nadležnim u našoj zemlji da izvrše vanredne analize, iako većinu tih proizvoda možemo kupiti i u BiH.
Zoran Nikolić, potpredsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS), potvrdio je za naš list da su svi testirani proizvodi, sudeći po deklaraciji, namijenjeni i za tržište BiH. Prema podacima koje nam je ustupio, svaki treći sok bio je neispravan. Od ukupno 55 uzoraka napitaka, mikrobiološki je bilo neispravno njih pet, od kojih četiri zbog prisustva kvasaca, a jedan zbog prisustva plijesni.
“Gledano prema voćnom sadržaju deklarisanom od strane proizvođača, nepravilnost je evidentirana kod 12 uzoraka, što iznosi bezmalo 22 odsto”, rekao je Nikolić i naglasio da je osnov ispitivanja voćnih sokova i nektara zasnovan na dugogodišnjoj sumnji u kvalitet tih proizvoda.
Neki od srbijanskih proizvođača čiji su sokovi “pali” na analizama, a koje smo kontaktirali da bi to prokomentarisali, nisu htjeli da odgovore na naša pitanja.
Bh. građani se pitaju kako je moguće da te sumnjive sokove niko nije stavio “pod lupu” u našoj zemlji.
Kažu da ne treba vjerovati većini domaćih i stranih preduzeća koja proizvode te napitke, jer je, kako kažu, “svima njima u interesu samo da zarade”.
Proizvodi iz garaža: U pojedinim voćnim sokovima uopšte nema voća, tvrdi i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.
Kada bi u tim napicima bilo voća onoliko koliko piše na deklaracijama, kako pojašnjava Usorac, cijena bi im bila ista kao i sada, samo što bi proizvođači nešto manje zarađivali.
“Inspektori kažu da su kontrolisali 4.000 uzoraka, i tvrde da je sve u redu. Ma, vidi se da nije ništa u redu. Potrošači su obmanjeni, ali i proizvođači voća, jer u sokovima nema ni blizu voća koliko piše na deklaracijama. Zato i jeste sok takvog kvaliteta, pa ljudi kad neke popiju, razbole se “, kaže Usorac.
Sa druge strane, Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, napominje da je, kada su u pitanju voćni sokovi, godinama ukazivao na legalno i ilegalno tržište, te ocjenjuje da je situacija u toj oblasti “nesređena”, i da u smislu kvaliteta ide na štetu građana.
“Imamo situaciju da te sokove proizvode po raznim šupama, garažama, lijepe deklaracije kako kome padne na pamet… To se distibuira na tržištu, posebno kad su u pitanju ugostiteljski objekti, gdje se iz flašica presipa u čaše…”, naglašava Lakota.
Jednostavno falsifikovanje: Dodaje da o kvalitetu tih sokova dovoljno govori činjenica da litar tog napitka košta marku do marku i po, a kilogram voća od dvije do četiri KM.
“Kada su ti sokovi u pitanju, možemo tvrditi, dok god drugi ne dokažu suprotno, ne samo da je tu u pitanju genetska modifikacija, nego da se radi o hemijskom proizvodu. Opet, nadzor nad marketima na tržištu BiH je veoma loš. Imamo pokazatelje da 45 do 65 odsto proizvoda nema kontrolu kada su u pitanju uvozni proizvodi”, naglašava Lakota i dodaje:
“Situacija je, međutim, dramatična i kod domaćih proizvoda, jer je tehnika napredovala, pa je falsifikovanje veoma jednostavno. Original je jako teško razlikovati od falsifikovanog proizvoda.”
Govoreći o deklaracijama, Lakota kaže da je “potrošačima potrebna lupa da pročitaju sastojke.”
Tvrdi da proizvođač može na deklaraciju da stavi ono što mu odgovara.
Ne treba zaboraviti, upozorava Lakota, da su mnoge deklaracije lijepljene iako ne odgovaraju činjeničnom stanju.
“Kada jedan proizvod dođe na tržište, kasno je reagovati”, naglašava Lakota.
Izostala reakcija inspekcije: Iz Udruženja građana DON Prijedor takođe su poručili potrošačima da na našem tržištu postoje voćni sokovi s manjim sadržajem voća od navedenog na deklaraciji.
“Odgovornost treba da snose prozvođači, ali i inspekcijski organi koji kontrolišu ili ne kontrolišu robu koja ulazi na tržište RS. Izvještaji o proizvođačima koji su prekršili zakonske odredbe treba da su dostupni svim potrošačima i da su javni, kao i odredbe koje su izrekli pojedini inspekcijski organi o zabrani uvoza na našu teritoriju”, smatraju u Udruženju DON.
Danijel Malić, direktor za razvoj u Udruženju “Plava sfera”, smatra da je trebalo da se i inspekcijski organi u BiH oglase u javnosti nakon što je ustanovljeno da neki napici srbijanskih proizvođača ne odgovaraju pravilnicima o kvalitetu.
Dodaje da je sigurno da neki proizvođači na deklaracijama napitaka stavljaju da proizvod sadrži više voća nego što je to slučaj.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS tvrde da je Zdravstveno-sanitarna inspekcija “ovih dana uzela određeni broj uzoraka sokova iz uvoza radi ispitivanja usaglašenosti podataka u deklaraciji sa stvarnim udjelom voća u sokovima”.
“Tako ćemo provjeriti da li pojedini proizvođači ispravno deklarišu svoje proizvode ili obmanjuju potrošače”, kažu u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS.
Dodaju da je prošle godine prilikom uvoza uništena pošiljka sokova od 8.640 komada porijeklom s Kosova, zbog u deklaraciji neoznačenih upotrijebljenih aditiva.
“U slučaju da inspektori u prometu otkriju prepravljanje roka upotrebe na proizvodima, takve proizvode uništavaju. Prema propisima, hrana se smatra neispravnom ako na deklaraciji nedostaje rok upotrebe, ako je rok nejasan ili je istekao”, rekao je Desimir Miljić, glavni zdravstveno-sanitarni inspektor u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS.
Pripremati domaće napitke: Zbog ograničenog broja inspektora, kako kaže Miljić, oni ne mogu svakodnevno biti prisutni u svim objektima, te je jako važno da građani svaku sumnju na prepravljanje roka upotrebe prijave nadležnoj inspekciji.
I u Ageniciji za bezbjednost hrane BiH su potvrdili da je kod pojedinih uzoraka ispitivanih voćnih sokova utvrđena mikrobiološka kontaminacija, dok je kod određenog broja uzetih sokova utvrđeno nezadovoljavanje propisanih standarda kvaliteta u pogledu sastava.
Ipak, u Agenciji nisu željeli da otkriju o kojim proizvođačima je riječ, sa obrazloženjem da se “ne bi stvarala zabluda kod potrošača u pogledu sličnih proizvoda koji se nalaze na tržištu i širila nepotrebna panika”.
U Agenciji tvrde da su, u vezi s tim problemom, odgovarajuće mjere već preduzete, ili su u fazi preduzimanja, s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača.
Vesna Petković, specijalista higijene-zdravstvene ekologije u Institutu za zaštitu zdravlja RS, govoreći o ranije analiziranim sokovima, kaže da je “uobičajeno da se dese odstupanja u smislu neispravnosti do pet odsto na godišnjem nivou u odnosu na ukupan broj pregledanih uzoraka”.
“Sporadična zdravstvena neispravnost dešava se zbog mikrobiološke neispravnosti, odstupanja u pogledu sastava, izmjene vizuelnih osobina ili neispravne deklaracije”, dodaje Petkovićeva.
Nutricionisti kažu da građanima preostaje da kupuju artikle od provjerenih proizvođača, ili sami pripremaju domaće napitke od voća.
Kvalitetni i zdravi sokovi, bez ikakvih dodataka, pojašnjavaju nutricionisti, mogu se u vlastitoj režiji pripremati pomoću sokovnika od svih vrsta voća i nekih vrsta povrća.
U čaju od jagode najmanje jagode
Potrošači upozoravaju i na brojne aromatizovane čajeve na našem tržištu, u kojim gotovo da i nema onih sastojaka koji su navedeni kao osnovni.
Tako je moguće kupiti proizvod na kojem piše čaj od jagode u kojem svega deset odsto sastojaka čini to voće, dok su ostali sastojci, čak 90 odsto, šipurak, hibiscus, arome i boje.
“Prisutna je obmana potrošača kad su u pitanju čajevi, jer čaj za koji piše da je od brusnice sadrži pet odsto brusnice, a ostalo su neke druge biljke”, rekli su u Udruženju građana “Plava sfera”.
U Udruženju građana DON Prijedor takođe su potvrdili da su istraživali proizvođače čajeva.
“Došli smo do poražavajućih činjenica, da na čaju na kojem piše, na primjer, brusnica odnosno nar, imate samo jedan odsto brusnice, a više od 40 odsto nekih drugih supstanci”, rekli su u DON-u. Nezavisne novine
