BEOGRAD, Ekonomski analitičari uvjereni su da će Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Srbiji dati pozitivnu ocjenu nakon druge revizije aranžmana koja počinje 20. avgusta.
Oni, takođe, ne isključuju da će MMF dozvoliti i povećanje plata i penzija.
Predsjednik UO Societe Generale banke Goran Pitić kaže da su rezultati fiskalne konsolidacije nesporno dobri – krenulo se i s rešavanjem problema preduzeća u restrukturiranju i javnih preduzeća, započeta je reforma državne uprave, struja je skuplja…
Ne sporeći da je potrebna agilnija politika kada je riječ o strukturnim reformama, Pitić smatra da će Srbija nakon revizije dobiti pozitivnu ocjenu, ali i ističe da će razgovori biti teški prije svega zato što će se razgovarati i o usklađivanju plata i penzija.
„Između onoga što je vezano za želju vlade da nagradi populaciju za strpljenje koje je iskazano i razumevanja da možda sada i nije pravi trenutak da se to uradi, biće teški razgovori“, smatra Goran Pitić.
Ana Trbović, dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju, uvjerena je da će MMF prihvatiti zahtjev za povećanje plata i penzija, iako, kako primjećuje, to nije „najmudriji potez“.
„Povećanje plata i penzija nije najmudriji potez, ali je izvodljiv ukoliko se obezbede efikasnosti na drugoj strani – smanji potrošnja u javnom sektoru. Da li je Vlada spremna to da uradi u ovom trenutku, zaključiće MMF kada vidi gde će biti uštede koje će pokriti dodatne troškove“, ističe Trbović.
Govoreći o uštedama koje su do sada ostvarene, ona kaže da je vrijeme bilo kratko, da je manji deficit pozitivna činjenica, ali da i dalje imamo veliku rupu u na strani duga i kamata koje plaćamo.
Zato joj se i čini da bi bilo mudrije da Srbija nastavi reformu javnog sektora a da se za povećanja zarada opredjelimo u nekom drugom trenutku.
Ona, međutim, ne isključuje mogućnost da se to izbalansira, ukoliko se mnogo više uradi u drugom djelu koji je, kako je rekla, i mnogo važniji, tačnije ona tvrdi da će i to što je Srbija smanjila penzije i plate u javnom sektoru biti nedovoljno ukoliko se ne uozbiljimo kada je u pitanju javni sektor.
Za Pitića, međutim, nije sporno da će napori koji su do sada učinjeni, bez obzira što nisu kompletni, biti ocenjeni pozitivno.
„Od prve revizije pojedine stvari su se pomerile na bolje, ali je u svakoj važno pitanje fiskalne konsolidacije i rezultata koji su tu učinjeni. A rezultati su nesporni čak i kad se odbiju neisplaćena potraživanja, kapitalni rashodi, jednokratni troškovi“, rekao je Pitić za Tanjug.
Upozorava, međutim, da se ne mogu zatvarati oči pred onim što je fokus vlade, a to je dugoročno održanje javnih finansija.
„To je od izuzetne važnosti, jer je jedna nova filozofija u onome što nas čeka u budućnosti“, smatra Pitić i podsjeća da je vlada ispoštovala dogovor sa MMF i time što je povećala cijenu struje, a napravljen je i program za preduzeća iz portfolija Agencije za privatizaciju Srbije.
„Kada je reč o privatizaciji, izdvojena su i preduzeća za koja će se još godinu dana imati razumevanje i koja će da idu u stečaj. Tu će se verovatno dodatno malo zaoštriti i tražiti da se to stvarno ispunjava, kao i da se čuvena naša javna preduzeća reorganizuju“, navodi Pitić i dodaje da je sigurno i dalje najteže pitanje strukturnih promjena, koje zahteva još agilniju politiku.
Upitan kako ocjenjuje da će MMF reagovati na započetu racionalizaciju javnog sektora, on kaže da je to vjerovatno jedna od najosjetljivijih tema, ali da prvi koraci Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije idu u dosta dobrom pravcu.
„Dobar korak načinjen je oko racionalizacije lokalne samouprave, da se ograniči koliko može da ima zaposlenih itd. Verujem da će se taj kvantitativni deo pokrenuti, ali mnogo veći problem je strukturni deo. Da li zapravo postoje pravi ljudi za stvarne izazove“, naveo je Pitić.
On podsjeća da su u tom smislu napravljene analize i osnovne preporuke, kao i inventar toga koliko stvarno u kvantitativnom smislu treba da se uradi.
„U javnom sektoru se operisalo sa brojem zaposlenih između 500.000 i 700.000 ljudi. A posebna je tema da li treba da se obuhvate javna preduzeća ili ne. Verujem ipak da su to teme koje će ostati za razgovore u narednom periodu“, rekao je Pitić.
Misija MMF-a boraviće u Srbiji od 20. avgusta do 2. septembra, kada će provjeravati da li su i u kojoj meri ispunjeni uslovi predviđeni trogodišnjim stend baj aranžmanom iz predostrožnosti koji je ta institucija zaključila sa Vladom Srbije 23. februara 2015.
Misiju će ovoga puta, umjesto Zuzane Murgasove koja je bila šefica od 2012, predvoditi Džejms Roah.
Aktuelni stend baj aranžman iz predostrožnosti, vrijedan 1,2 milijarde evra, zaključen je zvanično 23. februara ove godine, ali je u praksi u primjeni od 1.januara 2015.
Srbija je u posljednjih 15 godina imala tri sporazuma sa MMF-om, od 2001. do 2004. stend-baj aranžman i 2009. aranžman iz predostrožnosti.
Posljednji aranžman sklopljen je krajem septembra 2011. godine, ali je zamrznut već u februaru naredne godine, jer je budžet za 2012. odstupio od dogovorenog fiskalnog programa. Tanjug
