Prnjavorski kotlovi griju Alžirce

PRNJAVOR – Kotlovi za centralno grijanje za domaćinstva i za industrijske potrebe iz prnjavorskog „Toplinga“ stigli su nakon evropskog tržišta i do Alžira, što predstavlja direktnu potvrdu visokog kvaliteta i poštovanja strogih konstrukcijskih i ekoloških normi.

Firma „Topling“ iz Prnjavora postoji od 1993. godine, a od malog preduzeća sa nekoliko zaposlenih radnika i projektovanja i izvođenja instalacija centralnog grijanja do 1996. godine su prerasli u firmu koja se bavi proizvodnjom te od tada bilježe stalni rast.

Prvi njihovi proizvodi bili su kotlovi manje snage, namijenjeni za zagrijavanje manjih stambenih jedinica, lokala i proizvodnih radionica. Kako je raslo preduzeće, rasla je i snaga kotlova, a danas imamo kotlove na sve vrste energenata u rasponu snage od šest kW do 12.000 kW.

„Proizvodimo kotlove za centralno grijanje za domaćinstva i za industrijske potrebe. Imamo kotlove za domaćinstva na čvrsto gorivo, odnosno na drvo, zatim kotlove na pelet u tri varijante. Pored toga imamo industrijske kotlove, na biomasu, sječku, drvo i piljevinu. „Topling“ proizvodi i elektro kotlove“, kaže za portal CAPITAL Dijana Agostini iz ove prnjavorske firme.

„Topling“ svoje proizvode plasira kako na domaće tako i na tržište Evropske unije što predstavlja direktnu potvrdu visokog kvaliteta i poštovanja strogih konstrukcijskih i ekoloških normi.

„Oko 70 odsto prihoda ostvarujemo od izvoza, zadovoljni smo prodajom za sada, pored zemalja Evropske unije, izvozimo i u Englesku, zemlje bivše Jugoslavije, u Ukrajinu, a sada imamo i jedan projekat u Alžiru“, ističe Agostinijeva.

Dodaje da firma u počecima nije imala konkurenciju jer je bila jedina na tržištu BiH s pomenutim proizvodima, ali da se to promijenilo u zadnjih desetak godina.

„Pojavilo se puno prizvođača kotlova za domaćinstva, tako da je sada dosta teže nego što je prije bilo po pitanju probijanja na tržištu. Zbog toga vidimo veću šansu u prizvodnji kotlova za industriju“, naglašava Agostinijeva.

Najprodavaniji i najprepoznatljivji proizvod „Toplinga“ je kotao za industriju SASP snage od 1.000 do 2.500 kW, a koji najčešće kupuju pilane koje otpad koriste za zagrijavanje prostorija.

„Topling“ posjeduje više ISO sertifikata za projektovanje, proizvodnju i instalaciju sistema za sagorijevanje biomase i kotlova, za projektovanje i izvođenje centralnog grijanja i klimatizacije. Njihova zelena tehnologija odobrena je od „Green Economy Financing Facility“ (GEFF) koji je dio međunarodnog programa Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a posjeduju i sertifikate bonitetne izvrsnosti i pouzdanosti.

Trenutno „Topling“ zapošljava oko 160 radnika, dok u sezoni taj broj dostigne i do 180 radnika.

Što se tiče investicija 2014. godine su kupili stare odbjekte firme „Alpos“ u stečaju, što ime je bila jedna od najznačajnijih investicija, a prošle godine su kupili i mašinu od 400.000 evra.

„Otprilike svake godine ulažemo do milion maraka u proizvodnju, a što se tiče novih proizvoda, nemamo u planu uvođenje novih, već mijenjamo dizajn postojećih“, istakla je Agostinijeva.

Što se tiče uslova poslovanja, ona ističe da država treba da reaguje i preduzme nešto po pitanju odlaska radne snage.

„Privrednicima treba olakšati obaveze u vezi sa plaćanjem doprinosa i poreza kako bi onda radnike stimulisali da ostanu, koliko mi možemo što se tiče plata. Situacija u državi je takva da, bez obzira na platu, radnici ne žele da ostanu ovdje, tako da država treba da poradi na stimulaciji ljudi da ostanu, a pod tim mislim i na promjenu političkog ambijenta, problema poput malih penzija, lošeg zdravstva…“, zaključila je Agostinijeva.

CAPITAL

Poslovni portal CAPITAL.ba će u narednom periodu objaviti niz priča o kompanijama u BiH koje su uspjele na domaćem ili stranom tržištu bez političkih veza ili dobijanjem unosnih poslova od države i vlasti.  Pozitivnim primjerima poslovanje želimo ohrabriti i podstaknuti mlade i inovativne ljude da se počnu baviti privatnim preduzetništvom, te pokazati da je moguće biti uspješan bez politike i javnih budžeta. Projekat “Svijetla strana BiH” se realizuju uz pomoć granta ambasade SAD u BiH.