BANJALUKA, Sve veća nezaposlenost, posebno mladih, pad životnog standarda, nefunkcionisanje tržišta rada i neizgrađenost mehanizama, kao i neadekvatan poreski sistem i neadekvatne poreske i inspekcijske kontrole – dovele su do sve veće pojave rada “na crno” u Crnoj Gori.
“Nakon perioda tranzicije globalna ekonomska kriza, koja je u velikoj mjeri pogodila i Crnu Goru, ostavila je snažne posljedice na radničku klasu, a naročito na mlađu populaciju. Zbog toga je prisutan sve veći pad životnog standarda, a samim tim i rad u neformalnoj ekonomiji”, rekla je koordinator Odbora mladih Saveza sindikata Crne Gore i Mreže mladih sindikalaca jugoistočne Evrope Ivana Prnjat.
Prema njenim riječima, rad bez zaključenog ugovora o radu, rad koji nije plaćen u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, isplata minimalne zarade u skladu sa propisima, a drugog dijela zarade “na ruke”, kao i neplaćeni prekovremeni rad, samo su neki od problema mladih radnika – kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.
Tu su i problemi neplaćenog ili neadekvatno plaćenog rada u dane vikenda i praznika, izbjegavanje obaveznog plaćanja osiguranja, što onemogućava ostvarivanje zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja, kao i nemoć da se zaštiti život i zdravlje u procesu rada.
Prnjatova naglašava da fenomen rada “na crno”, koji zauzima sve dominantnije mjesto u zemljama regiona, nije samo formalno pitanje kršenja zakona i pozitivnih propisa, nego i suštinsko pitanje nepoštivanja osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na dostojanstven rad i zaradu, te pravo na socijalno osiguranje.
“Za taj fenomen ne mogu se optužiti isključivo poslodavci, jer nijedan oblik rada `na crno` ne bi mogao postojati bez direktne saglasnosti radnika”, rekla je ona i napomenula da je samo u Crnoj Gori, prema nezvaničnim procjenama, tokom prošle godine bilo oko 20 odsto radnika “na crno”.
Rad “na crno” najviše je zastupljen u trgovini, ugostiteljstvu, zanatskim, industrijskim i proizvodnim pogonima malih i srednjih preduzeća.
U malim i srednjim preduzećima u kojima nema organizovanih sindikata veliki broj zaposlenih, uglavnom, primaju plate sa minimalnim koeficijentom, rade više od propisanog radnog vremena, ne primaju regrese, nemaju dane godišnjeg odmora, a jedan dio njih nema ni ugovor o radu.
“Velika nezaposlenost i okrutna trka na tržištu rada ostavila je malo prostora mladima za pronalažanje adekvatnog posla u struci. Prilikom traženja posla nailaze na kršenje osnovnih prava u vidu diskriminacije na osnovu pola, godina, invaliditeta, seksualne opredijeljenosti…”, navodi Prnjatova.
Mlade radnice su primorane da potpišu otkaze koji proističu udajom ili odlaskom na trudničko ili porodiljsko bolovanje.
Radi usklađivanja odnosa ponude i tražnje na tržištu radne snage u Crnoj Gori, Zakonom o radu i zapošljavanju stranaca stvoren je fleksibilniji pristup tržištu rada.
Stranac se može zaposliti, u Crnoj Gori, pod uslovima utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Novi Zakon o zapošljavanju i radu stranaca ne poznaje pojam nerezidentnog lica, te reguliše zapošljavanje lica koja nemaju državljanstvo Crne Gore, osim izuzetaka propisanih samim Zakonom.
Broj radnih dozvola za strance utvrđuje Vlada na osnovu odnosa između ponude i tražnje na tržištu rada, mogućnostima zadovoljavanja tražnje na tržištu rada, zapošljavanja crnogorskih državljana, učešća stranaca u ukupnom zapošljavanju u Crnoj Gori i potrebi poslodavaca za zapošljavanje u narednoj godini.
Odbor mladih Saveza sindikata Crne Gore aktivnim učešćem u odlučujućim organima Saveza doprinosi kreiranju politike i rješavanju problema koji se odnose na mlade radnike.
“Aktivnim učešćem u kampanjama, informativnim skupovima i radionicama, s ciljem učlanjivanja i podizanja svijesti mladih o radnim pravima, kao i zajedničkoj borbi za dostojanstven rad i dostojanstven život, sekcije mladih – kako u Crnoj Gori tako i u regionu – doprinose osnaživanju i osvješćivanju mlađe radno aktivne populacije”, zaključuje Ivana Prnjat. Srna
