Privrednicima treba transparentnost

BANJALUKA, Privrednici u Republici Srpskoj pozdravljaju donošenje zakona o garantnom fondu, ali smatraju da on treba da sadrži odredbe koje će omogućiti transparentniji pristup sektora trgovine korištenju sredstava, osnovni je zaključak javne rasrpave o Nacrtu zakona o garantnom fondu RS.
“Ima prostora da se razmisli o ukljupčivanju određenih oblika trgovine u garantni fond koje bi bile predmet garantovanja. Ima prijedloga da pojedina pitanja, koja smo prepustili da se urede podzakonskim aktima, treba uvrstiti u zakon, ali to je dvosjekli mač, jer ono što ugradite u zakon nema dovoljnu fleksibilnost da prati stvarne potrebe života koji je uvijek brži od pravne norme”, rekla je novinarima u Banjaluci pomoćnik ministra finansija Snježana Rudić.

Ona kaže da bi to predstavljalo okoštavanje zakona, odnosno problem budućnosti u smislu bržeg reagovanja za potrebe privrednika.

Rudićeva je rekla da su primjedbe očekivane, te da je zbog toga zakon u formi nacrta i zakazana je javna rasprava, dodajući da su sve sugestije i primjedbe dobrodošle.

Ona je rekla da je raduje što privrednici podržavaju osnivanje garatnog fonda, kao jednog od instrumenata Vlade RS kojim će se pokušati pomoći privrednicima da pod povoljnim uslivima ili na sigurniji način dođu do sredstava zaduženjem kod komercijalnih banaka.

Izvršni direktor Privredne komore RS Dragica Ristić rekla je da Komora pozdravlja donošenje zakona, podsjetivši da je ranije isticala da je njegovo nepostojanje glavni nedostatak kod pokretanja malih i srednjih preduzeća.

“Pozdravljamo donošenje zakona, ali tokom javne rasprave moglo se čuti da je potrebno ponuđeno zakonsko rješenje dograditi da bi se izbjegle neke zamke i dileme. Ono na čemu privrednici insistiraju je puna transparentnost i dostupnost sredstava onima kojima je namijenjena i da cijela politika garantnog fonda utiče na finansijsko tržište u RS da politika kamatnih stopa bude drugačije i uopšte ponašanje banaka”, ocijenila je Ristićeva.

Ona je rekla da ostavljanje da se nešto uredi podzakonskim aktima ima svoje mane i prednosti, jer je procedura usvajanja zakona transparentnija i svi zajedno mogu više uticati, ali da zakon nekad nije dovoljno fleksibilan da bi bio prilagodljiv tržišnim uslovima.

“Neka sredina i granica između ove dvije krajnosti mora se naći”, smatra Ristićeva.

Na pitanje da li će garantni fond poslužiti kao pritisak na banke da smanje kamate, Ristićeva je odgovorila da se to neće desiti ako fond ne ispuni očekivanja i nametne dodatna opterećenja u smislu garancija, odnosno premija po garancijama, te da bi u tom slučaju mogao poskupjeti pristup sredstvima.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Ranko Milić saglasio se da je garantni fond nešto što treba osnovati kako bi privrednici izašla iz nelikvidnosti i teškog pristupa finansijskim sredstviva, dodajući da je osnovna primjedba poslodavaca u pristupu kako organizovati fond da bi na ravnopravnim osnovama bio dostupan svima.

“Koncepcija koja je data zakonom na principu zatvorenog akcionarskog fonda, na bazi prethodnih iskustava, govori nam da je to moguće. U interesu Vlade RS je da to bude transparentnije, da sa sebe skine odgovornost koja joj se eventualno može namentuti”, rekao je Milić.

Osnivački kapital je 30.000.000 KM, uplaćuje se u novcu, a podijeljen je na redovne akcije koje glase na ime i upisuju se u Centralni registar hartija od vrijednosti Banjaluka.

Djelatnost fona bila bi izdavanje svih oblika garancija preduzetnicima i finansijskim isnitutcijama u RS, a ukupna garancijska izloženost prema jednom preduzetniku ne može biti veća od tri odsto od vrijednosti osnovnog kapitala fonda.

Ukupna garancijska izloženost prema jednoj finansijskoj instituciji ne moće biti veća od 30 odsto garancijskog potencijala fonda, uvažavajući ograničenja prema jednom preduzetniku.