BEOGRAD, Tri milijarde evra “teški” su nenaplativi krediti privrednika. Čak 19.000 preduzeća i 16.000 preduzetnika u Srbiji duže od tri mjeseca ne namiruje svoje rate, pa su ih banke klasifikovale u dužnike najgore, D kategorije.
Time je ova nelikvidnost postala još veći problem i samih banaka, koje su morale isto toliko para dodatno da izdvoje na ime takozvanih rezervacija. Sada je, praktično, blokirano oko šest milijardi evra zbog problematičnih zajmova privredi.
– Koliki problem predstavljaju nenaplativi krediti, jasno je kada se u obzir uzme podatak da je ukupni kapital banaka u Srbiji oko 5,5 milijardi evra – ističe Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.
– Teško je naći rješenje u kratkom roku. Jedino rješenje je oživljavanje privrednih aktivnosti, investicija i proizvodnje. Samo to može da dovede do pada problematičnih zajmova. Sve drugo je liječenje posljedica.
Ni nedavno održana konferencija pod nazivom “Beogradska inicijativa” nije dala konkretan odgovor na problem rješavanja problematičnih zajmova.
U Narodnoj banci ukazuju da su mjere usvojene s kraja prošle godine otvorile put ka pronalaženju rješenja.
Podsjetimo, od posljednjeg dana prošle godine banke dospjela potraživanja od preduzeća mogu da ustupe i drugim firmama. Riječ je, praktično, o trgovanju dugovima.
Tako bi banka, za manje para, nekoj trećoj firmi prodala potraživanje od svog klijenta, čime bi oslobodila i novac zarobljen na ime rezervacija.
Jedini uslov koji se pred banke postavlja jeste da potraživanje dospije i da o ustupanju potraživanja u roku od pet dana obavijeste NBS.
Ipak, centralna banka još uvijek ne želi da izađe u javnost sa zvaničnim podacima.
– Budući da su izmjene regulative u vezi sa ustupanjem potraživanja od pravnih lica stupile na snagu 31. decembra 2012. godine, smatramo da ukupne efekte ovih promjena još nije moguće sagledati, ali istovremeno vjerujemo da postoji interesovanje banaka za ustupanjem potraživanja, kao i da postoje zainteresovana lica koja bi ta potraživanja otkupila – rečeno je “Novostima” u NBS.
Da li će, u ovoj oblasti, biti još nekih izmjena, tek ostaje da se vidi.
– Narodna banka Srbije od posljednjih izmjena regulative nije primila nove inicijative za njene promjene – navode u NBS. – Međutim, žele da istaknu da Narodna banka Srbije kontinuirano radi na unapređenju regulatornog okvira i da će, nakon sagledavanja efekata važeće regulative, preduzeti odgovarajuće mjere ukoliko, one budu potrebne, u cilju očuvanja stabilnosti finansijskog sistema.
Krediti miruju
Tek kada se pokrene rast privrede, biće i onih koji će moći više da se uzajmljuju. Zasad bankarska aktivnost stagnira, a preduzeća računaju samo na subvencionisanje zajmove, gdje država dotira dio kamate.
– Pozitivno je što se bilježi i stagnacija kod kašnjenja u otplati kredita – objašnjava Veroljub Dugalić.
– Tako je kašnjenje u otplati kod privrede smanjena sa 17,3 na 15,4 odsto. Na to je direktno uticalo odobravanje subvencionisanih kredita države, koje su firme iskoristile da otplate dio kredita sa kojima su kasnile u otplati. Novosti
