SARAJEVO – O međunarodnim „aktivnostima“ Privredne komore, a što je jasno i u odgovorima poslaniku Mehmedoviću i našem portalu, nisu bili upoznati, konsultovani ili sudjelovali legalni i legitimni predstavnici izvršne vlasti i organi u zemlji i inostranstvu, kao što su Savjet ministara BiH i Spoljnotrgovinska komora BiH
Otvaranje ureda Privredne komore FBiH 2017. godine u njemačkom Wolfsburgu, u okviru projekta Razvoj automobilske industrije u Federaciji BiH/BiH, za koji nema potvrde ni dokaza da je ikada formalno i uspostavljen, jedan je u nizu eklatantnih primjera netransparentnog i zakonski upitnog načina trošenja novca poreskih obveznika u BiH.
Iako priča datira još od prije tri godine, do danas je ostalo nepoznato kako je i na osnovu čije dozvole nekoliko stotina hiljada KM izneseno iz zemlje za potrebe „rada Ureda Privredne komore FBiH u Njemačkoj“, da li je ovaj novac namjenski utrošen, odnosno, da li je ovaj ured ikada formalno otvoren – budući da je u Centru Forum Autovision u Wolsburgu tek zakupljen prostor za jednu kancelariju koja tamo, prema tvrdnjama naših izvora, zjapi prazna.
Nikada nisu dobijeni ni odgovori kako je uopće moguće da se među institucijama koje su dobile novčanu podršku iz sredstava Razvojnog fonda FBiH našla i Privredna komora budući da je zbog neizmirenih dugovanja po sudskim sporovima u finansijskoj dubiozi većoj od milion maraka.
NA ŠTA JE POTROŠENO DO 300.000 KM
Inforadar je tokom prethodna dva mjeseca uputio desetine mailova na razne adrese u pokušaju da saznamo najprije ko je dao dozvolu za osnivanje ovog ureda u Njemačkoj, ali i za iznošenje novca iz BiH, da li je ona uopće data te kako je i za koje namjene novac utrošen, odnosno postoje li tragovi utroška sredstava. Naposljetku, kako i u kojim kapacitetima Ured radi, budući da nema nikakvu web-adresu, a na dva telefona koja su, navodno, registrirana na Ured – niko se ne javlja.
„Taj Ured ne postoji u formalnom smislu. Oni su samo napravili jednu feštu u vezi s tim otvaranjem, i to je bilo to“, kaže za Inforadar državni poslanik Šemsudin Mehmedović, koji je u Parlamentu pokrenuo niz pitanja u vezi sa „funkcioniranjem“ Ureda i utroškom sredstava.
O osnivanju Ureda i predstavništava BiH u inostranstvu pitanja smo, između ostalih, uputili i Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH.
„VTK BiH nije nadležna, niti je izdala odobrenje ili saglasnost za otvaranje ureda ili druge vrste organizacione jedinice bilo kom pravnom subjektu iz BiH u inostranstvu, a time ni Privrednoj komori FBiH“, naveli su, uz ostalo, u odgovoru.
Iz Vlade Federacije, odnosno Ministarstva energije, rudarstva i industrije, na upit našeg portala potvrdili su da su finansijski podržali otvaranje i rad ureda Privredne komore u Wolsburgu te da je prva odluka donesena na sjednici 29. juna 2017.
„Odluka o izdvajanju dijela sredstava za sufinansiranje projekta Razvoj automobilske industrije FBiH za period od 2017-2018. godine, u iznosu od 150.000 KM, odnosila na sufinansiranje biroa u Njemačkoj i sufinansiranje rada Razvojnog ureda u Privrednoj komori FBiH“, naveli su iz Ministarstva.
U odgovoru iz Ministarstva je potvrđeno da je i u 2019. godini za iste namjene izdvojeno 150.000 KM, dok je u 2020. planirani iznos od 150.000 KM rebalansom smanjen na 50.000 KM. Napominju i da odluka o usvajanju plana utroška sredstava za 2020. godinu do dana sačinjavanja ovog akta – nije donesena.
“Što se tiče finansijske podrške uredu Privredne komore FBiH u Njemačkoj, u sklopu projekta ‘Razvoj automobilske industrije Federacije BiH’, ovim putem vas obavještavamo da je Vlada FBiH, u funkciji Skupštine Razvojne banke FBiH na sjednici održanoj 3. marta 2017. donijela Odluku o osnivanju Posebnog fonda Razvojne banke FBiH i načinu korištenja novčanih sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH“, navode u odgovoru.
Takođe naglašavaju i da je Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti izvršilo formiranje komisije za kontrolu namjenskog utroška dodijeljenih sredstava koja su deponovana na transakcijskom računu posebnog fonda Razvojne banke FBiH.
„Predmet ove kontrole biće i namjenski utrošak sredstava dodijeljen Privrednoj komori FBiH“, zaključuje u odgovoru ministar Nermin Džindić.
DOZVOLA NIJE IZDATA – GDJE JE NOVAC
Bit će stoga zanimljivo vidjeti hoće li iko odgovarati zbog činjenice da je novac nelegalno iznesen iz BiH (!), a što proističe iz odgovora koji smo na ista pitanja dobili iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„Domaća lica mogu osnovati preduzeće, predstavništvo i poslovnu jedinicu u inostranstvu, ali u skladu sa propisima tih zemalja gdje se i osnivaju. Nadležna entitetska ministarstva trgovine izdaju dozvole za iznošenje novca u svrhu osnivanja preduzeća, predstavništva i poslovne jedinice. O izdatim dozvolama obavještavaju Ministarstvo, koje o tome vodi registar i evidenciju. Uvidom u iste, utvrdili smo da Privrednoj komori FBiH nije izdata dozvola za iznošenje novca u svrhu osnivanja predstavništva za autoindustriju u SR Njemačkoj“, odgovorili su Inforadaru iz ovog Ministarstva.
Drugim riječima, dozvola nije izdata – ali je novac ipak iznesen!
O ovoj aferi, koja upućuje na tešku korupciju i klijentelizam, poslaničko pitanje Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali i Ministarstvu vanjske trgovine, uputio je upravo i državni poslanik Šemsudin Mehmedović.
On je zahtijevao precizne odgovore na pitanja: Ко je odobrio 200.000 KM na godišnjem nivou Privrednoj komori FBiH za osnivanje predstavništva za autoindustriju u Njemačkoj? Koja je svrha odobravanja tih sredstava, na osnovu kojeg zakona? Zašto to nije rađeno preko Vanjskotrgovinske komore BiH, ako se već ukazala potreba, ili je riječ o uhljebljavanju pojedinih familijarno uvezanih kadrova? Da li je to predstavništvo registrovano kao privatno lice, te kome je podnijet izvještaj o utrošku sredstava?
U opširnim odgovorima, predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić Mehmedoviću odgovara kako je, između ostalog, Vlada FBiH „prepoznala značaj projekta i za 2017/2018. godinu odobrila njegovo finansiranje, ali u iznosu od 150.000 KM, koji sadrži više sinhronizovanih aktivnosti s ciljem većeg osvajanja tržišta automobilske industrije u EU kroz „snažnije prisustvo i lobiranje“ u firmama VW AG Mercedes, BMW, kao i pratećim kompanijama“.
„Ova će sredstva biti namjenski utrošena za sufinansiranje ureda u Njemačkoj i sufinansiranje Razvojnog ureda u Privrednoj komori FBiH“, naveo je Jašarspahić, potvrdivši da grupacija Automobilske industrije „nema svojstvo pravnog lica“.
„Grupacija nema svoj pečat i koristi se pečatom i memorandumom Komore. Stručno-administrativne poslove za Grupaciju obavljat се stručna službi Komore — Sektor za industriju i usluge, to sekretar Udruženja/Grupacije“, zaključio je, između ostalog, Jašarspahić.
Gotovo identičan odgovor predsjednik Privredne komore FBiH je uputio i na pitanja našeg portala. Međutim, konkretni pokazatelji kojim bi se potkrijepili navodi o koristima za sektor bh. autoinudstrije – nisu nam predočeni. Bez odgovora su ostala i pitanja o tome da li su najviši ograni Komore bili upoznati s odlukom o otvaranju ureda u Njemačkoj, te da li Komora svojim aktivnosti može izlaziti iz okvira Federacije.
DUBIOZA U POSLOVANJU, ZAHTJEVI ZA SMJENU JAŠARSPAHIĆA
Dakle, o međunarodnim „aktivnostima“ Privredne komore, a što je jasno i u odgovorima Mehmedoviću i našem portalu, nisu bili upoznati, konsultovani ili sudjelovali legalni i legitimni predstavnici izvršne vlasti i organi u zemlji i inostranstvu, kao što su Vijeće ministara BiH i Vanjskotrgovinska komora BiH.
„Ako je to bilo mimo njihovog znanja, da li to znači da poreski obveznici Federacije BiH na ovaj način učestvuju u derogiranju državnih institucija i samim tim na rušenju cjelovitosti i integriteta BiH“, pita Mehmedović.
Inače, prema tvrdnjama dobro upućenih, još od njenog osnivanja nadležne federalne institucije još nikada nisu izvršile konotrolu rada (poslovanja) Privredne komore FBiH. U posjedu našeg portala su i dokazi o dugovanjima Komore na osnovu izvoda o poslovanju za 2019., nastalim iz izgubljenih sudskih sporova. Prema istim dokumentima, ukupan dug Komore prema sudskim presudama već je premašio milion KM. No uprkos tome, Vlada Federacija je jednoj takvoj instituciji u dva navrata dala enormna sredstva bez konkretne kontrole transparentnosti utroška. U ovoj dubiozi i dugovima pitali smo i Jašarspahića, koji tvrdi da „nije do njega“, odnosno da je sve naslijedio.
„Tužbe i sporove koje pominjete smo zatekli i nastali su prije mog dolaska u komoru i njih ćemo riješiti. Spor sa ‘Ekoplanom’ smo već završili a riješićemo i problem sa VTK (tužba od VTK je inače iz 2011. godine, op,a)“, tvrdi Jašarspahić.
Međutim, jedan od izvora Inforadara upravo upozorava na pogubnost izgubljenih sudskih sporova po sam opstanak Komore.
„Jedan od gorućih problema je izvršna sudska presuda u predmetu firme ‘Ekoplan’ d.o.o. Mostar, u iznosu preko 750.000 KM. Sve upućuje da se sve radilo s predumišljajem i da je ciljano osnovni dug, koji je iznosio 54.000 KM, rapidno rastao da bi se postigao određen iznos koji Komora FBiH neće moći izmiriti. U tom slučaju bi predmetni dug bio kompenziran sa dvije zgrade u Mostaru koje su vlasništvo Komore. Jedino rješenje je da Finansijska policija, Porezna uprava i inspekcijski organi uđu u Komoru i ispitaju sve navode. Imajući u vidu ozbiljnost i ugroženost privrednika FBiH, mislim da bi trebalo formirati i posebnu parlamentarnu komisiju, koja bi utvrdila tačno stanje“, kaže naš izvor.
I dio članstva Privredne komore FBiH nezadovoljan je Jašarspahićevim radom.
U posjedu Inforadara je i dokument kojim je još prije nekoliko godina grupa članova Komore tražila odstupanje s funkcije i smjenu Jašarspahića. U dokumentu navode da je pri njegovom izboru za prvog čovjeka Komore prekršen član 26 Statuta PK FBiH, zbog čega su se „upravni odbori kantonalnih komora oglasili da ne priznaju novo rukovodstvo Komore“ te podnijeli krivične prijave protiv lica koja su vodila izborni proces.
U dokumentu se navodi i da ne postoji komunikacija između federalne i kantonalnih komora, „što se počelo prenositi i na privredu“.
Na dušu Jašarspahiću stavljena je i netransparentnost u radu, neuvažavanje mišljenja strukovnih asocijacija, neprepoznavanje interesa privrede, veliki broj sudskih procesa… Na ovom se nije stalo, pa je osam članica Komore iz Livanjskog i Bosansko-podrinjskog kantona Federalnoj upravi za inspekcijske poslove podnijelo zahtjev za kontrolu rada Komore.
Izvori Inforadara navode da nadležna inspekcija na ovu prijavu nije reagovala, niti je ikada izvršena kontrola rada ove asocijacije.
Inforadar.ba