VAŠINGTON, Dvojica visokih funkcionera Uprave federalnih rezervi SAD (Fed) izrazili su zabrinutost zbog slabljenja američke ekonomije u drugom polugodištu ove godine i ukazali na sve jače inflatorne pritiske u vodećoj svjetskoj privredi.
Predsjednik Filijale Feda u Čikagu Čarls Evans ocijenio je da će ekonomski rast u SAD tokom preostalog dijela ove godine biti, vjerovatno, “krajnje usporen”.
Evansov kolega iz Atlante Denis Lokart je rekao da američka centralna banka ne treba da žuri s odlukom o eventualnom povećanju kamatnih stopa, sve dok je privreda u nezadovoljavajućem stanju.
Sadašnji dvoprocentni nivo osnovne kamatne stope Feda nije “posebno stimulativan za privredni rast”, kazao je Evans, izrazivši istovremeno i bojazan da moguće dalje smanjenje bazne interesne stope ne bi previše pomoglo da se ekonomske prilike u njegovoj zemlji osjetnije poboljšaju.
Nepovoljna situacija na tržištu znači da ni novo smanjenje bazne kamate ne bi dovelo do poželjne ekspanzije na stambenom sektoru i drugim vrstama biznisa, kao što je to slučaj u normalnim prilikama, precizirao je Evans, u govoru koji je održao na stručnom skupu u gradu Blumingtonu, u Ilinoisu.
Lokart je, međutim, ukazao da ne bi trebalo isključiti ni mogućenost daljeg kresanja kamatnih stopa pod kontrolom Feda, iako većina finansijskih stručnjaka ocjenjuje da će američka centralna banka u budućnosti prije “povisiti nego sniziti baznu interesnu stopu”.
Evans je rekao, komentarišući podatak da je privredni rast u SAD u drugom tromjesečju ove godine bio oko dva odsto, što je bolje od očekivanog, da je tome doprinio, u dobroj mjeri, Vladin stimulativni ekonomski paket, u vrijednosti od približno 156 milijardi dolara, kojim su građani i kompanije oslobođeni plaćanja dijela poreza u ovoj godini.
SAD ipak neće, prema mišljenju Evansa, uspjeti da ostvare “normalan” godišnji privredni rast, u rasponu od 2,5 do tri odsto, prije 2010. godine.
Evansov komentar je uslijedio nakon što je u četvrtak i predsjednik Feda iz Mineapolisa Geri Stern upozorio da se privreda SAD može vratiti “u normalu” tek u periodu od naredne dvije do tri godine.
Ranjivost privrede SAD vidljiva je i na osnovu sve većeg broja nezaposlenih. Tokom sedam ovogodišnjih mjeseci u najmoćnijoj svjetskoj ekonomiji izgubljeno je više od 450.000 radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti se povećala na 5,7 odsto.
Privreda SAD će još više usporiti
