KOPENHAGEN, Danskoj je u posljednjem kvartalu prošle godine iskazan rast od 0,2 odsto da bi već u sljedećem tromjesečju on sišao još niže, 0,6 odsto. Uz izvještaje da i inflacija dostiže rekordne razmjere u posljednjih 18 godina, situacija se u međuvremenu nije nimalo popravila. Još prošlog mjeseca OECD je ocijenio da će ekonomija Danske sve do 2014. imati najnižu stopu rasta među članicama ove grupacije.
Usporavanje se osjeća u većem dijelu ekonomije. Rashodi domaćinstava u prvom tromjesečju su pali 1,1 odsto. Najveći pad je, međutim, registrovan kod prodaje automobila, 4,4 odsto. Izvoz je porastao jedan, dok je uvoz veći tek 0,4 odsto. Vladini rashodi su manji 1,4 odsto, dok su ulaganja u fiksne investicije opala 0,6 procenata. Poslije tako rđavih rezultata, koji pomračuju i izglede, mnogi su spremni da zaključe da je Danska ušla u nov privredni period koji ne nagovještava ništa dobro.
Kao i u nekoliko drugih evropskih ekonomija, ni danski privredni ambijent nije mogao proći bez pada cijena nekretnina. Ali, za razliku od drugih evropskih ekonomija, gdje nezaposlenost pokazuje trend rasta, u danskoj ekonomiji ona je pala na 1,7 procenata, najniže u posljednjih 30 godina. Neki od ekonomista tvrde da će, ako broj padne ispod 50.000, to imati direktnog odraza na stanje profita u danskim kompanijama.
Prvi čovjek Danske centralne banke tvrdi da bi povećanje nezaposlenosti moglo imati čak i povoljan efekat na ekonomiju. To svakako nailazi na povoljne odjeke među domaćim kompanijama, koje u takvom prilazu vide šansu za smanjenje proizvodnih troškova.
U takvoj situaciji sindikati u Danskoj mogu zahtjevati povećavanje nadnica bez nade poslodavaca da im se mogu uspješnije suprotstaviti zbog vrlo niske stope nezaposlenosti. To sputava konkurentnost domaćih kompanija na stranim tržištima. U takvom ambijentu među vodećim političkim snagama u zemlji padaju prijedlozi da se smanje porezi na najveće zarade u zemlji. To se vidi kao jedino preostalo riješenje kako bi se podstakao privredni rast u zemlji. Na drugoj strani sve više bujaju štrajkovi zaposlenih u javnim ustanovama. I pored toga, njihovi sindikati nisu bili u stanju da obezbjede neko jače poboljšanje nadnica.
Slična situacija vlada i u nekolicini drugih zemalja Evropske unije. U prvom redu u Irskoj, Španiji, Italiji i Portugalu.
Španija u kojoj sada vlada velika kriza u sektoru nekretnina u prvom kvartalu jedva je ostvarila privredni rast od 0,3 odsto. Inflacija se u većini evropskih zemalja nalazi na relativno visokom nivou. Ona je prešla preko četiri procenta i dvostruko je veća od zadatog cilja koji je odredila Evropska centralna banka, na nivou od dva procenta. To je bio i glavni razlog što je ta institucija prije oko mjesec i po dana svoju ključnu kamatnu stopu izdigla na 4,25 procenata.
Istovremeno kada je povučen taj potez i švedska Rijksbanka je obznanila namjeru da osnovnu kamatu podigne na 4,5 odsto kako bi se oduprla inflaciji koja se približila četvrtom podeoku.
Brigu ne samo domaćim već i ekonomistima širom Evrope zadaju sve nepovoljniji izvještaji sa tržišta nekretnina u Velikoj Britaniji i Irskoj. Ekonomija Irske je u prvom tromjesečju iskazala pad aktivnosti, a njen Institut za socijalna i ekonomska istraživanja je predvidio da će zemlja ove godine prvi put od 1983. završiti u recesiji. Govori se o nezaposlenosti na nivou od oko 200.000.
U Velikoj Britaniji, pak, cijene kuća padaju već osmi mjesec za redom. Procijene da bi recesija mogla uskoro zahvatiti i Veliku Britaniju ravne su odnosu 50:50. Pokazalo se, za razliku od prvih procena, da su efekti krize hipotekarnih pozajmica na tržištu SAD bili daleko nepovoljniji po evropsku ekonomiju.