SARAJEVO – Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u naredne tri godine predviđa rast BDP-a po prosječnim stopama od 3,8 odsto pod pretpostavkom očuvanja stabilnog okruženja, što je prema ocjeni ekonomista realno i pored pojedinih usporavanja koja se bilježe na tržištu.
Naime, u Informaciji o perspektivama BiH za period 2020-2022. se navodi kako se tokom tog perioda očekuje da domaća potražnja kroz privatnu potrošnju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta.
S druge strane, tokom posmatranog perioda očekuje se stagnacija javne potrošnje, što će dovesti do smanjenja njenog učešća u strukturi BDP-a, odnosno njegovog doprinosa u ekonomskom rastu.
Očekivanja Direkcije su da će reformske mjere usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta dovesti do većih ulaganja koja bi povećala privatni sektor, zaposlenost i na samom kraju spoljnotrgovinsku razmjenu.
Saša Stevanović, doktor ekonomskih nauka, ocjenjuje za “Nezavisne” kako su projekcije realne.
“Glavni oslonac privrednog rasta iz mog iskustva je bila spoljna trgovina i lična potrošnja, a koja će rasti zbog povećanja plata. Ako posmatramo posljednjih 10 godina, investicije i javna potrošnja su imali manji doprinos ekonomskom rastu prije svega zbog neefikasnosti investicija i neracionalnosti u javnoj potrošnji”, kazao nam je on.
Inače, BiH ove godine ima velike probleme u spoljnotrgovinskom poslovanju. Glavni izvozni partneri poput Njemačke i Italije usporavaju sa privrednim aktivnostima, što bi se, prema procjeni stručnjaka, veoma lako moglo odraziti i na BiH kroz pad izvoza. Takođe, ogroman pad je i u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Turskom, dok je izvoz na Kosovo zbog taksi gotovo obustavljen. Ono što brine je to da je Generalna direkcija Evropske komisije za ekonomske i finansijske poslove revidirala rast zemalja EU u ovoj godini sa 1,9% na 1,5%, dok je projekcija ekonomskog rasta za Njemačku u 2019. revidirana sa 1,8% na 1,1%.
Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, kaže kako će ovaj rast od 3,8% građani u BiH teško osjetiti te da bi on morao rasti u dvocifrenim iznosima kako bi se to desilo.
Prema njegovim riječima, BiH ima resurse koje treba upotrijebiti kao generator razvoja.
“Ima elemenata koji bi mogli generisati ukupan razvoj, ali ne koristimo postojeće kapacitete da se pokrene investicioni razvojni ciklus. Za to mora postojati institucionalni kapacitet države koja treba da vodi u razvoj, a to zahtijeva političku stabilnost koje nema. Tenzije odvraćaju investitore”, kazao je Kešetović.
Inače, prema očekivanjima Direkcije, od 2020. do 2022. godine u BiH se očekuje osjetniji rast ekonomske aktivnosti u okviru kojeg bi dešavanja u industrijskoj proizvodnji trebalo da imaju glavnu ulogu, a očekivane stope rasta fizičkog obima proizvodnje iznose pet odsto.
Povećanje izvoza i investicija u BiH bi podstaklo zapošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta, te uz pozitivna dešavanja u oblasti industrije, trgovine, ali i određenih usluga stvorilo realne uslove za rast broja zaposlenih. Nezavisne novine
