BEOGRAD, Budući „privatni penzioneri“ u Srbiji koji su postali članovi nekog dobrovoljnog penzijskog fonda poslije usvajanja izmjena zakona o DPF moći će da počnu da koriste ovu vrstu penzije tek sa 58 godina, odjednom će moći da podignu maksimalno 30 odsto akumuliranih para, ali zato članstvo u fondu ubuduće svima može da služi kao garancija za kupovinu prvog stana.
Izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima koje su na snagu stupile 17. maja, donose novine kako za članove fondova – buduće penzionere, tako i za društva koja upravljaju fondovima.
Jedna od promjena koja izaziva najviše pažnje je da novi članovi fonda ubuduće neće moći da počnu povlačenje akumuliranog novca u 53. godini života, već pet godina kasnije. Koliko će pomjeranje ove granice na 58. godinu života negativno da utiče na privlačenje novih članova?
„Uvjeren sam da će uticaj ovih mjera na donošenje odluke o članstvu biti minimalan, ako će ga uopšte biti. Iskustvo pokazuje da su najveća prepreka masovnijem članstvu neinformisanost i odnos prema štednji“, kaže Milan Kovač, direktor društva za upravljanje DPF Dunav Penzije, dodajući da je nova starosna granica za primanje privatne penzije i dalje niža u odnosu na državnu.
Miloš Škrbić, generalni direktor društva za upravljanje DPF “DDOR Garant” ne očekuje da će pomjeranje granice za raspolaganje akumuliranim sredstvima na 58 godina života izazavati “spektakularno” povećanje, a ni smanjenje broja članova niti visine akumuliranih sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda.
„Pomjeranje starosne granice uticaće na stvaranje stabilnijeg i dugoročnijeg iznosa imovine članova fonda, koji će moći da se plasira u prvoklasne hartije od vrijednosti i novčane depozite na duže rokove, koji vuku viši prinos na imovinu članova fonda“, kaže Škrbić.
Pomjeranje starosne granice praktično će imati efekat na veće prinose, i ići će u korist povećanja imovine članova fonda. Dodatno, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, kako smatra Škrbić, u slučaju dugoročnog ulaganja imovine članova fonda smanjuju i svoje troškove poslovanja.
Novim zakonskim odredbama neće više biti moguće povući sav novac odjednom, već se jednokratno može podići samo 30 odsto sredstava akumuliranih na ličnom računu u fondu, dok se ostatak isplaćuje kroz programiranu isplatu, kupovinu anuiteta ili kombinaciju ovih načina.
„Ograničavanje povlačenja sredstava na 30 odsto ne znači preveliku restrikciju, jer će član opredjeljivanjem za programiranu isplatu na 12 mjeseci već u roku od godinu dana moći da povuče sva sredstva“, objašnjava Kovač. „Osim toga, iskustvo Dunav fonda pokazuje da su i do sada članovi u izuzetno malom procentu podizali sredstva sa 53 godine, već da su uglavnom trenutak odlaska u privatnu penziju vezivali za početak državne penzije“.
Direktor Dunav društva smatra da je dobro što je Srbija ovim izmjenama htjela da ukaže na pravu namjenu penzija, a to su prihodi u starosti, tako da su pomenute izmjene u svakom slučaju u interesu članova.
Zakonskim izmjenama predviđeno je i da članovi fondova svoja akumulirana sredstva na ličnim računima mogu da koriste kao garanciju za kupovinu prvog stana.
Nove odredbe o povlačenju sredstava ne odnose se na stare članove: svi članovi dobrovoljnih penzijskih fondova koji su to postali do 17. maja 2011. imaju pravo da povuku sredstva u 53. godini i to odjednom. Dakle, za njih važe stara pravila kada su starosna granica i redovno povlačenje sredstava u pitanju.
Samim dobrovoljnim penzijskim fondovima, po usvajanju izmjena, omogućeno je da imovinu ulažu i u investicione jedinice domaćih i stranih investicionih fondova, kao i u kratkoročne dužničke hartije od vrijednosti koje izdaju ili garantuju banke sa sjedištem u Srbiji.
„Za društva je bolje da sredstva članova budu što duže u fondu, ali pravu korist društva očekuju od postepene promjene odnosa građana prema štednji, naročito za starost, i preuzimanja aktivnog pristupa u finansijskom planiranju“, dodaje Kovač. S media