Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Sud u Banjaluci tumači zakon po mjeri Bugara

    31. Marta 2026. — 14:54

    Vlada mimo volje mještana i lokalne vlasti dala koncesiju za solarni park

    31. Marta 2026. — 13:12

    UIO pojačava kontrole iznajmljivanja stanova na kraći rok

    31. Marta 2026. — 12:38

    Direktni plasmani IRB-a bez nadzora Agencije za bankarstvo RS

    31. Marta 2026. — 11:58
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Srpska se zadužila po daleko većoj kamati od Sjeverne Makedonije

    30. Marta 2026. — 13:22

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    FZS: Pad broja turista u februaru

    31. Marta 2026. — 14:30

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Dentalni turizam izuzetno popularan u Srpskoj

    29. Marta 2026. — 14:40

    Republiku Srpsku za dva mjeseca posjetilo preko 60.000 turista

    29. Marta 2026. — 09:15

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00

    Visoki troškovi dižu cijene hrane?

    31. Marta 2026. — 09:02

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    Trećina stranih investitora žali se na uslove poslovanja u BiH

    30. Marta 2026. — 14:28
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Nevjerovatan rezultat golfa “keca”

    31. Marta 2026. — 09:24

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10

    Vlade u Australiji nude besplatan javni prevoz kako stanovništvo ne koristilo automobile

    30. Marta 2026. — 10:30

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30

    Oglasi u ChatGPT-u probili 100 miliona dolara u rekordnom roku

    28. Marta 2026. — 11:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Prirodne ljepote adut Crne Gore

Prirodne ljepote adut Crne Gore

adminadmin19. Aprila 2010. — 06:20Nema komentara6 minuta čitanja

PODGORICA, Približavanje bilo koje zemlje EU je dvostrani proces u kojem svaka strana nešto dobija. S jedne strane, zemlja kandidat, između ostalog, članstvom dobija slobodan pristup tržištima, uređen jedinstveni ekonomski i pravno prilagođeni prostor, kao i finansijsku pomoć velikim dijelom kroz kohezione i strukturalne fondove da bi život svojim građanima učinila lakšim, kvalitetnijim i zanimljivijim.
 
Ali, sa druge strane, postavlja se pitanje šta EU dobija primanjem nove članice. S obzirom da su zemlje zapadnog Balkana dobrim dijelom pogođene tragičnim ratom koji se odigrao na ovim prostorima, a i ekonomski su dosta devastirane i muče se da dosegnu nivo razvoja koji su imale prije rata, one Uniji ne donose veću ekonomsku korist. Zbog toga su glavni adut koji unose u zajedničku evropsku baštinu njihove prirodne ljepote. 
Zaštita prirode i u crnogorskom ustavu
Crna Gora je zemlja velikih prirodnih ljepota. Od nacionalnih parkova, pješčanih plaža, slikovitih zaliva uz jadransku obalu, pa sve do šuma, riječnih dolina i bogatog biljnog i životinjskog svijeta. Ulaskom Crne Gore u EU, ove crnogorske ljepote, ukoliko budu očuvane, jednog dana će postati dio zajedničke baštine EU.
Jelena Knežević, pomoćnik ministra za životnu sredinu u Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine Crne Gore, kaže da je dokaz opredijeljenosti Crne Gore da bude ekološki osviještena zemlja sa brigom za ekologiju, i u tome što je u prvom članu Ustava Crne Gore ta zemlja definisana kao ekološka država.
“Kada je donesen Ustav, opredijeljenost je bila da ambijentalne vrijednosti Crne Gore dobiju veći stepen zaštite nego što je to uobičajeno”, kaže ona.
Prema njenim riječima, plan Crne Gore je da između 20 do 25 odsto njene teritorije budu zaštićena ekološka područja. Kneževićeva navodi da je trenutno zaštićeno oko 9,5 odsto njene teritorije, a da je plan da se taj procenat do 2012. godine poveća za još jedan procenat.
Eko-turizam
Ekološki turizam igra sve veću ulogu u ukupnoj turističkoj ponudi Crne Gore. Niču brojna eko-sela, a nadležni ističu da i svijest građana o ekologiji polako ali sigurno raste.
Jedan od ljudi koji razmišlja o etno turizmu je Milorad Blaženović. On želi da na području Berana pronađe stranog investitora koji bi mu finansijski pomogao u izgradnji jednog takvog turističkog objekta. Njegova ideja je jednostavna. Ljudi s vezama s turističkim sektorom u Italiji bi pogledali objekat i dali svoju procjenu, a onda bi dovodili turiste na avanturistički turizam u područje Berana. On je osmislio i mogućnost izgradnje manjeg sportskog aerodroma, na koji bi dolazili turisti s crnogorske obale na nekoliko dana u etno selo.
“Razgovaraću u Italiji s nekim ljudima koji su izrazili interes. Moram da kažem da imam podršku i u organima vlasti Crne Gore koji pozdravljaju sve što može doprinijeti poboljšanju turističke ponude i zaštiti prirode u isto vrijeme”, kaže on.
Podrška EU kroz fondove
Veliku ulogu u pomoći Crnoj Gori u ovom procesu igra i EU kroz Delegaciju Evropske komisije u Crnoj Gori, prevashodno kroz IPA fondove, odnosno u fondovima pretpristupne pomoći.
Najveći dio pomoći ide na podršku prilagođavanja legislative zemlje pravnoj stečevini i propisima EU. Iako se na prvi pogled čini da je to jednostavan posao, prilagođenje zakonodavstva je jedan od najzahtjevnijih i najdugotrajnijih procesa. Nakon što se zakon napiše i donese, potrebno je usvojiti podzakonske akte za njihovu implementaciju, obučiti ljude, te osnovati agencije zadužene za njhovo provođenje, monitoring i izvještavanje organa o uočenim nepravilnostima.
Slađan Maslać, menadžer operativnog sektora u Delegaciji Evropske komisije u Crnoj Gori, EU smatra da Crna Gora ima potencijal da bude ekološka država u punom smislu te riječi.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija godišnje iz IPA fondova Crnoj Gori stavi na raspolaganje oko 33 miliona evra, od čega jedna trećina otpada na projekte namijenjene zaštiti životne sredine i ekologije. Jedan od većih projekata iz te oblasti koji se trenutno provodi je projekat rekonstrukcije kanalizacione mreže u Nikšiću, vrijedan oko 15 miliona evra, koji Evropska komisija finansira sa oko 3,5 miliona evra.
Maslać kaže da su ekološki projekti i projekti zaštite životne sredine jako skupi, ali da imaju višestruku korist.
“Ne radi se tu samo, recimo, o prečistaču voda. Ako vodu pročistimo, onda ćemo sačuvati i rijeke i jezera u koje voda otiče, što ima višestruke koristi”, navodi on.
Usklađivanje sa evropskim normama
Kneževićeva navodi da projekti za očuvanje životne sredine nisu samo stvar Crne Gore, i da postoje vrlo stroge i rigorozne evropske direktive koje zahtijevaju visok stepen zaštite prirode. Ona kaže da su u njenom ministarstvu upravo završili proces rada na upitniku Evropske komisije, koji Crna Gora mora popuniti da bi mogla postati kandidat za članstvo u EU. Oko 120 pitanja iz tog upitnika se odnose na zaštitu životne sredine, kao i na energetiku.
“U odgovorima koja smo davali na ta pitanja iznijeli smo detaljan pregled zaštićenih područja u Crnoj Gori”, navodi ona.
Kneževićeva ističe da država ne može postati članica EU dok u potpunosti ne definiše prirodu s tehničkog, finansijskog i svakog drugog aspekta.
“U predstojeće četiri godine mi to imamo namjeru u potpunosti implementirati. To su vrlo konkretni zahtjevi. To znači, mi napravimo poređenje stanja stvari sa evropskim direktivama i nastojimo da ispunimo sve što se traži da bismo postali dio evropske ‘Natura mreže'”, kaže ona.
“Natura mreža” je evropska mreža nacionalnih parkova i prirodnih područja koja ispunjavaju sve evropske norme, a odnosi se na zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, kao i na prirodu uopšte.
Nacionalni parkovi
Crna Gora ima pet nacionalnih parkova. To su Durmitor, koji je i pod zaštitom UNESCO-a, Biogradska gora, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije, koji je kao nacionalni park proglašen tek nedavno.
“Osim nacionalnih parkova mi imamo niz drugih zaštićenih područja. U obalnom području imamo niz marinskih područja među kojima su ostrvo Katič kod Petrova, i još dva vrlo lijepa područja kod Ulcinja i Budve”, navodi ona.
Naravno, tu je i Bokokotorski zaliv, koji predstavlja dio svjetske prirodne baštine.
Prema njenim riječima, u toku je revizija trenutno postojećih zaštićenih područja kako bi se ona uklopila u kriterijume koje traže evropske direktive da bi se neko područje moglo proglasiti zaštićenim.
Kneževićeva ističe da Crna Gora radi puno na zaštiti životne sredine, ali ističe da to nije dovoljno.
“Nažalost, ne možemo se pohvaliti velikim sredstvima za životnu sredinu iz državnog budžeta, koja se sada kreću na nivou 0,15 do 0,20 odsto. Ali, imamo IPA fondove i brojne međunarodne fondove koje koristimo”, navodi ona.
Prema njenim riječima, tokom 2010. godine Vlada će raditi na unapređivanju politike iz oblasti životne sredine, na zakonodavstvu a započeće i strategiju finansiranja projekata za zaštitu životne sredine.
Maslać navodi da su u Komisiji za sada zadovoljni projektima koji se provode. On ističe da Vlada Crne Gore sama navodi svoje prioritete, a da u Komisiji pokušavaju da ih podrže u tome. Osim projekata podrške Vladi, Komisija pomaže i nevladin sektor, i to ne samo iz oblasti zaštite životne sredine.
“Radi se o projektima koji su pokrenuti u proteklih godinu dana. Iako smo za sada zadovoljni ovim što je urađeno, pravu evaluaciju ćemo moći uraditi za dvije do tri godine, kada se ti projekti i provedu. Tek onda ćemo moći podvući crtu i vidjeti šta smo uradili”, navodi on. Nezavisne novine

Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakVeća opterećenost plate ratom kredita
Sljedeći članak Banke naplaćuju penale od dva do pet odsto

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Nedvosmislena poruka Brisela: Države EU se trebaju spremati na dugoročnu krizu s energentima

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Uprava Šuma o redovnoj isplati obaveza prema radnicima

Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Sud u Banjaluci tumači zakon po mjeri Bugara

31. Marta 2026. — 14:5404 minute čitanja

Sud omogućio prodaju milionski vrijednog zemljišta

Vlada mimo volje mještana i lokalne vlasti dala koncesiju za solarni park

31. Marta 2026. — 13:12

UIO pojačava kontrole iznajmljivanja stanova na kraći rok

31. Marta 2026. — 12:38

Direktni plasmani IRB-a bez nadzora Agencije za bankarstvo RS

31. Marta 2026. — 11:58

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.