BANJALUKA, Međunarodni dan klimatskih promjena obilježava se danas s ciljem informisanja stanovništva o negativnim posljedicama koje ove promjene mogu izazvati.
Stručnjaci iz ove oblasti ističu da se smanjenje uticaja na klimatske promjene može postići očuvanjem biološke raznovrsnosti, održivim korišćenjem prirodnih resursa, smanjenjem zagađenja i pretjerane potrošnje energije.
“Klimatske promjene izazivaju negativne efekte, između ostalog, i vremenske nepogode, koje prouzrokuju katastrofe u pojedinim dijelovima planete izazivajući neprocjenjivu štetu privredi i društvu u cjelini”, ističu stručnjaci.
Oni naglašavaju da se klimatske promjene tiču svih nas i utiču na gotovo sva društvena i ekonomska područja, od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije.
“Klimatske promjene usporavaju održivi razvoj i predstavljaju prijetnju, i to ne samo u zemljama u razvoju, a cijena nedjelovanja je visoka”, tvrde stručnjaci.
Smatra se da su promjene koje su registrovane do sada, kao i one koje se predviđaju za narednih 80 godina, nastale kao rezultat čovekovih aktivnosti, a ne kao posljedica prirodnih promjena u atmosferi.
Istraživanja pokazuju da postoje brojni dokazi o klimatskim promjenama, od rasta temperature do ekstremnih vremenskih uslova, koji nas uvjeravaju da se klima mijenja i da do toga dolazi usljed ljudskog djelovanja.
Jedan od najvećih dokaza jeste emisija gasova staklene bašte koje svake godine bilježe rekordne nivoe.
“Gasovi sa efektom staklene bašte veoma su važni kada je riječ o klimatskim promjenama. Radi se o gasovima koji Zemlju održavaju toplom i kojima pripada najveća zasluga za postojanje života na njoj. Međutim, prekomjerne emisije gasova sa efektom staklene bašte dovode do ubrzanog zagrijavanja i disbalansa u biodiverzitetu”, pojašnjavaju stručnjaci.
Najnovije studije pokazuju da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje direktno prouzrokovali nestajanje pojedinih vrsta organizama.
Prema predviđanjima meteorologa, klimatske promjene će do 2100. godine dovesti do povećanja temperature na Zemlji za 1,4 do 5,8 stepeni Celzijusa i deficita padavina i do 20 odsto.
“Čitav region jugoistočne Evrope, pa tako i RS, veoma je izložen uticaju klimatskih promjena. Prema analizama izrađenim na nacionalnom nivou, period od 1960. do 2012. godine karakteriše prosječni trend povećanja srednjih godišnjih temperatura od 0,3 stepena po dekadi”, ističu meteorolozi.
Dodaju da će ovakve promjene biti praćene i intenziviranjem ekstrema, posebno temperaturnih. Najveći uticaji promjena klime projektovani su u sektorima poljoprivrede, hidrologije, šumarstva, ali i zdravlja ljudi i biodiverziteta.
Eksperti upozoravaju na to da će BiH do kraja ovog vijeka imati temperature koje sada ima sjeverni dio Grčke, a to nije mala razlika. Predviđa se da nas očekuju ogromne temperature i suše, a u isto vrijeme i ogromne količine padavina i poplave koje će se smjenjivati.
Klimatske promjene su toliko uzele maha da se sada na teritoriji BiH pojavljuju čak i tornada, kao klimatski fenomen koji do prije 20 godina ni u kojem obliku kod nas nije bio prisutan.
“Glavni krivac za klimatske promjene je čovjek koji je svojim mašinama i gorivom uništio ozon, narušavajući omotač koji ne dozvoljava normalno hlađenje planete, dok se ona u istom kontinuitetu zagrijava”, kažu stručnjaci.
Činjenica je da 15 ili 20 godina unazad imamo rast temperatura, a zvanične institucije meteorologije kažu da smo došli do tačke kada još možemo zaustaviti proces zagrijavanja i intervenisati da situacija ne bi izmakla kontroli.
Dokazi o klimatskim promjenama su neosporni, kao i odgovornost koju imamo prema budućim generacijama. Neophodno je podstaći promjene svijesti javnosti, doprinijeti donošenju najboljih odluka na svim nivoima i obezbijediti njihovu realizaciju.
Sporazum
U Parizu je krajem prošle godine postignut klimatski sporazum koji ima za cilj smanjenje emisija štetnih gasova, koji stvaraju efekat staklene bašte. Sporazum koji su potpisali predstavnici 195 zemalja zamjenjuje Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012. godine i nudi nadu da čovječanstvo može da izbjegne katastrofalne klimatske promjene i sprovede energetsku revoluciju. Sporazum ima cilj da se rast globalnih temperatura ograniči na ispod dva stepena Celzijusa, s tim da se teži ka spuštanju tog praga na 1,5 stepeni.
Najtoplija godina
Najtoplija godina u novijoj istoriji čovječanstva, prema raspoloživim podacima, bila je 2015. Prosječna temperatura okeana na površini prošle godine je porasla za gotovo stepen u odnosu na prethodni vijek i najviša je još od 1880. godine. Na Arktiku su izmjereni toplotni rekordi u odnosu na posljednjih 115 godina, dok je ledeni omotač najtanji otkako se mjeri njegova debljina. Glassrpske.com