BEOGRAD, Otkako je Ministarstvo finansija u februaru ove godine počelo da izdaje trezorske zapise, država je prikupila desetine milijardi dinara kojima je punila budžet.
Međutim, tome bi uskoro mogao da dođe kraj, pošto se već sada u zapisima nalazi više od 70 milijardi dinara, pa bi država mogla da dođe u situaciju da svaku novu emisiju ovih hartija, koristi samo kako bi pokrila dospjeli dug po ranije izdatim obveznicama.
To se, prema riječima profesora Milojka Arsića, ove godine vjerovatno neće dogoditi, ali bi već u 2010. država mogla da dođe u situaciju da trezorski zapisi izgube svoju svrhu. Iz toga proizilazi da Srbija, kako kaže, naredne godine neće moći da puni budžet zaduživanjem na domaćem finansijskom tržištu, već će morati da se okrene drugim izvorima.
Država se već sada približila tom stadijumu, pošto podaci za avgust pokazuju da je Trezor emisijom zapisa prikupio blizu 30 milijardi dinara, ali je zbog dospjeća hartija izdatih u maju morao da isplati oko 29 milijardi, pa je okvirno samo jedna milijarda ostala za budžet.
Stručnjak Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović upozorava da je Srbija zbog visoke emisije trezorskih zapisa postala veoma osjetljiva na krizu i da bi do sloma tržišta dužničkih hartija od vrijednosti moglo da dođe u bilo kom momentu „za mjesec dana, za tri mjeseca ili za godinu i po dana“. Prema njegovim riječima, emisija trezorskih zapisa je od samog početka rasla geometrijskom progresijom, i činjenica je da su ta sredstva doprinijela i isplati penzija i drugih davanja, ali je prošlog mjeseca taj trend visokog rasta prekinut.
“Kada se pogledaju svjetski podaci, vidi se da su od proljeća do danas, mnoge države imale ogromne emisije obveznica i postoji realna bojazan da velike ekonomije poput Francuske i Italije, ali i manje kao što su Mađarska, Bugarska i Poljska neće moći da vrate te dugove. Hipotetički posmatrano, Srbija bi mogla da nastavi sa izdavanjem novih zapisa, ali rizikuje da dođe u situaciju da zbog nekog spoljnjeg poremećaja zapadne u teškoće. Recimo, ako bi se pojavile vijesti da Mađarska ima probleme sa isplatom svojih državnih obveznica, banke, koje su glavni kupci trezorskih zapisa, odjednom bi počele da se povlače sa ovog tržišta, a država nema budžetske prihode iz kojih bi isplaćivala dospjele obaveze. Zato je mnogo bolje da Vlada sada počne da se okreće drugim izvorima finansiranja”, tvrdi Đogović.
Među alternativama koje su državi na raspolaganju, Đogović ističe da je najizvjesnije da će u 2010. novac koji nedostaje biti obezbjeđen inostranim kreditima, kao što je aranžman sa Evropskom unijom od 200 miliona evra, zatim ruski kredit u okviru kojeg je za podršku budžetu takođe predviđeno 200 miliona evra, kao i pozajmica iz Kine. B92
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
vidimo da se monetarne vlasti srbije susrecu sa problemima kako finansirati budzet i istovremeno odrzati stabilnost valute. samo bih kratko povukao paralelu sa nasom ‘centralnom bankom’, koja nema pojma o drzavnim obveznicama, t-bills i ostalim finansijskim instrumentima a kamoli sa vodjenjem aktivne monetarne politike.
e sad srbija je dospjela u situaciju gdje obveznice koje je emitovala dospijevaju na naplatu, a prihod koji ostvari emitovanjem trezorskih zapisa umjesto da ide u razvojne projekte ide na vracanje anuiteta drzavnih obveznica. to je kao kad neko uzme kredit da bi zatvorio ili otplatio raniji kredit.
sve ovo vodi samo vecem zaduzivanju, a u kranjoj liniji i smanjenju budzeta i poremecajima tamosnje domace valute (dinara), jer srbija treba da smanji drzavnu i javnu potrosnju (zakljucci mmf-a), odnosno potencijalnoj bojazni od duznicke krize.
ako se ima u vidu da srbija ima u trezorskim zapisima 70 milijardi dinara, a u hartijama (obveznicama) 150 milijardi dinara. ako se narusi povjerenje investitora, oni ce poceti povlaciti dinare u ovim instrumentima i konvertovati ih u evre sto ce izazvati rast ponude dinara i pad njegovog kursa koji NBS nece tako lako moci sprijeciti (jer nece imati skoro nikakvih poluga za to).
zvuci komplikovano i jeste komplikovano.
nek urade devalvaciju i nek bude 1 evro 3 dinara. sve ce biti super i privreda ima da jaca uz sumbvencije poljoprivrdi i turizmu kao sto je dato auto i metalnoj industriji