OHRID, Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je da je BiH u proteklih 13 godina ostvarila značajan oporavak i ekonomski napredak i bila uspješna u postizanju makroekonomske stabilnosti, ali da dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti i visok spoljno-trgovinski deficit i dalje predstavljaju glavne prepreke ekonomskom rastu i razvoju BiH.
“Snažna investiciona aktivnost, finansirana dijelom donacijama međunarodne zajednice, doprinjela je visokoj poslijeratnoj stopi realnog rasta bruto domaćeg proizvoda. Ono što nas ohrabruje je činjenica da je ekonomski rast nastavljen i nakon smanjenja strane pomoći”, rekao je Radmanović.
Obraćajući se učesnicima Regionalnog ekonomskog foruma za jugoistočnu Evropu u Ohridu, Radmanović je kazao da je od suštinske važnosti za evropsku budućnost i regionalnu saradnju da se na ovakvim i sličnim skupovima razmijene iskustva, te podstakne unapređenje saradnje u svim oblastima koje su od velikog značaja za narode i dobre međusobne odnose.
On je naveo da je u periodu od 2002. do 2007. godine ekonomski rast u prosjeku iznosio 5,2 odsto na godišnjem nivou, što BiH izjednačava sa ostalim državama bivše Jugoslavije.
“Uprkos tome, BiH je u zaostajanju za svojim susjedima po visini bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika. Razlozi za to leže, u velikoj mjeri, u proteklim ratnim dešavanjima koja su ostavila teške posljedice na njenu pivredu i stanovništvo”, objasnio je Radmanović.
On je istakao da je domaća valuta, konvertibilna marka, stabilna, uz stalni rast deviznih rezervi.
“Fiskalna budžetska ravnoteža je uspostavljena zahvaljujući uspješnim poreskim reformama, a posebno uvođenjem poreza na dodatnu vrijednost. Fiskalna disciplina je pooštrena uspostavljanjem trezorskog poslovanja i službe za reviziju javnog sektora”, rekao je Radmanović i dodao da je BiH uspjela da uspostavi konkurentan bankarski sistem, sa jakim supervizorskim tijelima.
On je naglasio da je posljedica niske konkurentnosti privrede BiH dugogodišnja visoka stopa nezaposlenosti i visok spoljno-trgovinski deficit.
“Svjesni smo da se do konkurentne privrede ne može doći samo stvaranjem stabilnog makroekonomskog okruženja. Potrebno je i izgraditi efikasne institucije, ovladati savremenim tehnologijama, razvijati korporativno upravljanje, ulagati u istraživanje i razvoj, te izgraditi adekvatan nivo ekonomskih sloboda i preduzetničkih kapaciteta”, objasnio je Radmanović.
Prema njegovim riječima, izgradnja konkurentne privrede predstavlja za BiH težak, dug i složen proces, koji zahtijeva stalan i uporan rad, što potvrđuju iskustva razvijenih zemalja.
“BiH je u velikom zaostajanju u izgradnji potrebne infrastrukture, za uključenje u evropske integracije i globalno tržište. Zato ne iznenađuju ogromni napori koje EU ulaže u investiranju značajnih sredstava za razvoj infrastrukture, kako bi obezbijedila relativno jednake uslove za razvoj svih regija”, rekao je Radmanović.
Putna infrastruktura BiH, kaže Radmanović, postala je kočnica za veći obim spoljnotrgovinske saradnje sa okruženjem i svijetom.
“Zbog toga, vlade entiteta ulažu velike napore da putem koncesija i vlastitih sredstava poprave stanje u ovoj oblasti”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH i istakao spremnost BiH da se, putem zajedničkih projekata, izgrade ključni regionalni putni pravci koji bi doprinjeli bržem razvoju cjelokupnog regiona.
“Gledajući u budućnost, ključan izazov za BiH i njen ekonomski razvoj predstavlja iskorištenost elektroenergetskog potencijala, izgradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije, kako bi se dugoročno riješio problem rastućih potreba u snabdijevanju električnom energijom u zemlji, i povećao obim izvoza unutar regionalnog tržišta”, napomenuo je Radmanović.
Radmanović je naveo da su entitetske vlade preuzele brojne inicijative i korake na privlačenju i angažovanju stranog kapitala, za modernizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta.
“Ohrabruje činjenica da vlada veliki interes stranih investitora za ulaganje u elektroenergetski sektor. To predstavlja izazov i za zemlje našeg regiona da, putem zajedničkih poduhvata, pristupe izgradnji energetskih kapaciteta. BiH je otvorena za takav oblik saradnje”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.