ATINA, BERLIN, Grčkoj je potreban preporod “sad ili nikad”, kaže premijer Jorgos Papandreu dodajući da je ekonomska situacija vrlo teška.
Ipak, on je izrazio optimizam da će zajedničkim naporima zemlja ostvariti uspjeh i pozvao sve građane, bez obzira na političku opredjeljenost, da doprinesu prevladavanju nagomilanih problema.
Premijer je naglasio da je lično odlučan da učini sve što je potrebno u cilju oporavka zemlje i da “Grčka ima vladu rješenu da ne uzmakne nijedan korak”.
Sadašnja situacija u zemlji je posljedica propušta i grešaka iz ranijih godina, kazao je Papandreu i dodao da će podrška od EU doprinijeti da se dobije vrijeme neophodno za korjenite promjene i reforme.
“Nosimo istorijsku odgovrnost i naše političke odluke će biti odlučujuće”, rekao je premijer, zaključivši da će Grčka ponovo postati “jaka i ponosna”.
Jorgos Provopulos, guverner centralne banke Grčke, kaže da bi Grčka trebalo da pokuša da iznenadi finansijska tržišta smanjenjem budžetskog deficita za pet odsto bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini kako bi povratila kredibilitet.
On je istakao da je veće poboljšanje od planiranog potrebno da bi se negativan trend definitivno zaustavio. Grčka vlada, prema sadašnjem planu, predviđa smanjenje budžetskog deficita za četiri odsto.
Grčka kriza ne ugrožava evro
Povjerenje u evro nije ugroženo, a grčka budžetska kriza je “izdvojen problem” koji evropske zemlje već rješavaju, kaže predsjednik Bundesbanke i član savjeta Evropske centralne banke Aksel Veber.
“Evro važi za jaku valutu, a zajednička monetarno kreditna politika zone evra zaslužuje povjerenje”, rekao je Veber, dodajući da se stabilnost cijena u evrozoni održava već deset godina.
Nastojeći da umiri strahovanja tržišta zbog širenja grčke krize na zemlje sa finansijskim problemima, kao što su Španija i Portugalija, Veber je precizirao da se budžeti tih zemalja „kardinalno razlikuju“ od situacije u kojoj se našao grčki budžet posljednjih mjeseci.
Grčka nije jedina koja prima pomoć MMF-a
Grčka je za sada jedina članica evrozone koja je zatražila pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da bi izašla iz krize, ali nije i jedina zemlja Evropske unije koja je morala da uzme kredit od te međunarodne finansijske institucije jer su to već morale da učine Letonija, Mađarska i Rumunija.
„Finansijska injekcija”, koja je Letoniji odobrena i koju ona može da primi do 2011. godine iznosi 1,7 milijardi evra. I Letonija je, kao što se sada očekuje i od Grčke, morala pred MMF da iznese vjerodostajan plan štednje i da smanji mjesečne dohotke državnim službenicima.
Slična je situacija i s Mađarskom. I tu je u toku sprovođenje strogog plana štednje, ali je iznos kredita kojeg je ta zemlja dobila daleko viši – 12 milijardi evra.
Rumunija za sada “drži rekord” kada je u pitanju visina iznosa kredita kojeg je jedna zemlja članica EU ikada morala da zatraži i primi od MMF-a – riječ je o 13 milijardi evra. Ovaj rekord bi u sledećim danima mogla da “obori” Grčka. Kako bi se spasla od bankrota, ta je zemlja od Fonda zatražila kredit od 15 milijardi evra. Beta, Tanjug