BANJALUKA – Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini da će se prosječna plata u narednom periodu nakon oporezivanja kretati u rasponu od 1.208 KM u 2023. do 1.312 KM u 2025. godini.
On je podsjetio da se uprkos negativnim efektima pandemije, pozitivan trend rasta plata u Republici Srpskoj nastavio i u 2021. godini.
“Povećanje prosječnih plata nakon oporezivanja uslijedilo je kao rezultat izmjene seta zakona o platama u javnom sektoru, povećanja najniže plate, te odluke o utvrđivanju cijene rada, kao i drugih zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu ovu oblast, a koji su doneseni kao još jedna u nizu mjera Vlade, kao i rast plata u privatnom sektoru”, rekao je Višković.
On je naveo da je prosječna plata nakon oporezivanja /neto plata/ u 2021. godini iznosila 1.004 KM i u odnosu na 2020. godinu imala je nominalni rast od 4,9 odsto, a uz doprinos inflacije realni rast od 3,2 odsto.
Višković je dodao da je novonastala kriza tokom 2022. godine nametnula potrebu za dodatnim povećanjem plata u javnom i privatnom sektoru, te da su u nastojanju da se suzbiju posljedice inflatornih kretanja, plate zaposlenih u javnom sektoru u posljednjih godinu dana povećavane u tri navrata.
“Konkretne aktivnosti Vlade na rasterećenju privrede i podsticanju poslodavaca da povećaju primanja zaposlenih u realnom sektoru dovele su do izraženog rasta primanja i u ovom sektoru. Za period januar-septembar 2022. godine prosječna plata nakon oporezivanja iznosi 1.122 KM, što predstavlja nominalni rast od 12,9 odsto na godišnjem nivou. U narednom periodu plata nakon oporezivanja će se kretati u rasponu od 1.208 KM u 2023. do 1.312 KM u 2025. godini”, rekao je Višković.
On je zaključio da se pri izradi Programa ekonomskih reformi vodilo računa o mišljenjima evropskih organa, a posebna pažnja posvećena je prijedlozima koji su Vladi dostavljeni od Privredne komore Republike Srpske, Unije poslodavaca i Saveza sindikata.
“U skladu sa tim, u periodu 2023-2025. godina biće nastavljene inicijative i reformski procesi koji su započeti u prethodnom periodu”, rekao je Višković obrazlažući u Narodnoj skupštini Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023–2025. godina koji obuhvata 21 reformsku mjeru na kojima će se bazirati osnovne aktivnosti Vlade Srpske u naredne dvije godine.
On je rekao da je Vlada pružila pomoć svim sektorima pogođenim krizom prouzrokovanom pandemijom virusa korona kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice.
Višković je rekao da je pažnja bila usmjerena na pomoć zdravstvenom sektoru i privrednim subjektima i preduzetnicima radi očuvanja radnih mjesta, isplate plata, odnosno održanja likvidnosti onih čija je privredna aktivnost bila smanjena.
“Sve mjere Vlade doprinijele su tome da, poslije Srbije, Republika Srpska ima najmanju stopu pada BDP-a u 2020. godini. Tržište rada je zadržalo stabilnost i zabilježen je rast broja zaposlenih i pad broja nezaposlenih, te povećanje prosječnih plata i penzija tokom perioda pandemije. Odlučan pristup Vlade Srpske u sprovođenju odgovora na krizu prouzrokovanu pandemijom doveo je do bržeg oporavka privrede u 2021. godini”, rekao je Višković.
On je naveo da je realni BDP Srpske u prva dva kvartala 2022. godine imao pozitivnu stopu rasta – 4,3 i 4,7 odsto, što u prosjeku za pola godine iznosi 4,5 odsto.
“Usljed nastavka krize u Ukrajini u 2022. godini, otežanog snabdijevanja robom, te nastavka inflatornih pritisaka, očekuje se da će se rast BDP-a održati i u drugoj polovini godine, ali u nižem intenzitetu. Na godišnjem nivou, rast privredne aktivnosti će biti vođen rastom u područjima djelatnosti trgovine i industrije. Očekuje se da će konačna potrošnja, iako neutralisana rastom potrošačkih cijena, ostati stabilna”, rekao je Višković.
On je podsjetio da je Vlada više puta intervenisala u vidu povećanja plata javnom sektoru i jednokratnih isplata novčanih sredstava određenim kategorijama građana /penzioneri, borci, mladi, nezaposlena djeca poginulih boraca, porodice sa četvoro i više djece ukoliko je jedan roditelj nezaposlen i pod uslovom da najstarije dijete nije starije od 18 godina/, a s ciljem ublažavanja negativnih efekata inflatornih šokova na standard života.
“Usljed otežanog snabdijevanja, te daljeg rasta cijena na svjetskom nivou, bilježe se visoke stope rasta spoljnotrgovinske razmjene. Do kraja godine, očekuje se usporavanje rasta spoljnotrgovinske razmjene uz povećanje spoljnotrgovinskog deficita. S druge strane, očekuje se blagi rast investicija. U skladu sa navedenim, očekuje se da će BDP Republike Srpske u 2022. godini ostvariti rast od 4,4 odsto”, rekao je Višković.
On je naveo da su projektovane stope privrednog rasta u Srpskoj u periodu 2023-2025. godina iznose 3,1, 3,4 i 3,2 odsto respektivno.
Višković je rekao da u 2021. godini Republika Srpska bilježi rast prosječnih godišnjih cijena od 1,7 odsto, te da se spoljni inflatorni pritisci nastavljaju i u 2022. godini i utiču na kretanje cijena u ovoj godini.
U periodu januar-septembar 2022. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, cijene su prosječno više za 12,1 odsto.
“Imajući u vidu navedeno, uz procijenjeni rast cijena sirove nafte i rasta cijena hrane na svjetskom tržištu, te mogućeg rasta cijena određenih proizvoda usljed ograničenih mogućnosti isporuke, sankcija uvedenih Rusiji i više baze u zadnjem kvartalu prethodne godine, procjenjuje se da će cijene u Srpskoj prosječno porasti za 13,3 odsto u 2022. godini. Prema očekivanjima Svjetske banke, cijene će se zadržati na višem nivou i u narednom periodu, ali se ne očekuje značajniji rast cijena u odnosu na tekuću 2022. godinu”, rekao je Višković.
On je naveo da se polazeći od navedenih pretpostavki, te očekivanog ekonomskog rasta, rasta plata i potrošnje, ali i visoke baze iz tekuće godine, te postepenog slabljenja spoljnih pritisaka na cijene, odnosno nižim cijenama energenata i prehrambenih proizvoda u narednom periodu, očekuje da će prosječne potrošačke cijene u Srpskoj u 2023, 2024. i 2025. godini porasti za šest, 3,5 i dva odsto, respektivno.
Višković je rekao da je i pored prisustva pandemije virusa korona tokom 2021. godine primjetan trend porasta tražnje za radnom snagom čemu su u znatnoj mjeri doprinijele mjere Vlade koje se odnose na podršku privrednim subjektima s ciljem očuvanja radnih mjesta i plata.
On je rekao da tržište rada karakteriše povećanje broja zaposlenih i smanjenje broja nezaposlenih lica.
“U 2021. godini, prosječan broj zaposlenih je iznosio 279.030 lica i veći je za 1,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast broja zaposlenih imao je za posljedicu smanjenje broja nezaposlenih lica. Prilog tome su i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske prema kojima je prosječan broj nezaposlenih lica na godišnjem nivou smanjen za 12,3 odsto ili 10.661 lice i iznosio je 76.033 lica”, naveo je Višković. Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ne lipsi magarce do zelene trave. Do 2025 ce cijene porasti 40% tako da ce plate nominalno biti manje nego danas.