BANJALUKA, Penzijski rezervni fond (PREF) RS je proteklih dana prvi put kupovao akcije preduzeća na Banjalučkoj berzi, nakon što je u prethodnih godinu dana, od početka rada, svoje investicije usmjeravao u obveznice.
Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje PREF-om, izjavio je da su zasad investirali u akcije preduzeća iz sistema “Elektroprivrede RS”, prije svega u tri hidroelektrane, kao i Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” iz Teslića.
Vrijednost ulaganja, ukazuje, diktirala je niska ponuda akcija.
“Zbog relativno male ponude akcija na berzi, u prethodnih dvadesetak dana kupili smo akcije navedenih preduzeća u vrijednosti od oko 100.000 KM”, istakao je Lakić ocjenjujući da te akcije imaju značajan potencijal.
On ukazuje da su trenutne cijene akcija preduzeća iz sistema “Elektroprivrede RS” u prosjeku oko 20 odsto od knjigovodstvene vrijednosti, dok su, prema podacima iz istraživanja tima Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, na razvijenim tržištima tržišne cijene na berzi trenutno za 50 odsto veće od knjigovodstvenih.
“Po postojećim tržišnim cijenama tri hidroelektrane, dvije termoelektrane i pet distributivnih preduzeća ‘Elektroprivrede RS’ na berzi vrijede 660 miliona KM i mi smatramo da tu postoji potencijal za rast tržišne cijene. U uslovima krize i relativno malog broja investitora na berzi cijene dostižu svoj minimum, i to može da bude dobro vrijeme za investiranje”, kazao je Lakić.
PREF je u prethodnih godinu dana bio jedan od najvećih investitora na Banjalučkoj berzi. U obveznice su do sada investirali 12,9 miliona KM, odnosno u prosjeku više od milion maraka mjesečno.
“Mi smo te obveznice platili 12,9 miliona KM, a njihova sadašnja vrijednost iznosi 14,5 miliona KM. Ako tome dodamo kamate koje smo oprihodovali od tih obveznica, na trgovini smo zaradili skoro dva miliona KM. Dakle, imali smo odličan prinos na uložena sredstva od oko 14 odsto”, naglasio je Lakić.
Tržišne cijene obveznica RS emitovanih po osnovu duga za ratnu štetu u toku prošle godine, kada ih je PREF najviše kupovao, iznosile su od 30 do 37-38 odsto od nominalne vrijednosti, dok je sada vrijednost tih hartija od vrijednosti od 43 odsto do 49 odsto od nominalne vrijednosti.
“Vjerujem da smo kroz naše investicije ohrabrili i druge investitore da kupuju obveznice na Banjalučkoj berzi i time uticali na rast likvidnosti obveznica na Banjalučkoj berzi. Da li su naše procjene i za kupovinu akcija ispravne i da li ćemo i na tim investicijama zaraditi, pokazaće vrijeme”, rekao je Lakić. Nezavisne novine
11 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zanima me kako to ta dobit od 11miliona maraka koja se do sada na sav glas spominjala kao primjer uspješnog upravljanja fondom spade na prihod od 2 miliona na obveznicama (akcije vidimo da se do sada nisu ni kupovale). Šta je sa razlikom od 9 miliona? Kako se ona stvorila, kojim to poslovima? Ako je to razlika u cijeni akcija koje fond ima (a koje niti je prodavao niti kupovao) ili dividenda od telekoma na račun akcija u vlasništvu, onda to i nije neka pamet. To je mogao svako kome je to dodijeljeno privatizacijom, zapalo ga pa je onda uspješan ni kriv ni dužan.
PREF je registrovan u vrijeme kad je kriza uveliko počela i kad su cijene na berzi pale tako da su im ulazne tj. nabavne cijene niske. Tako je njima relativno lako ostvarivati dobitke kada prodaju akcije. Privatizacionim fondovima su sve ulazne cijene po 1 KM na osnovu bilansa iz 1998 godine i zato registruju gubitke kod prodaje akcija.
Fondovi ostvaruju gubitke po osnovi prisilne prodaje akcija po niskim cijenama. Zasto prisilna prodaja, zasto fondovi prodaju akcije u bescijenje, a ne cine nista u oporavku berze? Prodaju vrse samo zato sto drustvima lopova treba novac za ”proviziju”. Znaci, Drustva lopova obracunaju milionske provizije i onda prodaju u bescijenje akcije fonda samo da bi dobili novac koji ide u drustvo lopova.
Tim diskontnim prodajama uticu na dalje obaranje cijena akcija na blberzi, a dobijeni novac ne zavrsava u imovini fondova vec drustava koja onda taj novac dijele izmedju 20-tak vlasnika drustava i 50-tak zaposlenih u drustvima lopova.
Ovo je naravno jedan od vecih razloga urusavanja trga kapitala u RS, ali niko nista ne poduzima.
Tako je otpuhano 85 miliona KM iz Fondova (prakticno su vec pojeli dva fonda)
122
vidim da si zainteresovan za rad fondova 🙂
Onda pretpostavi kakve će efekte imati transformacija u otvorene fondove, kada će fondovi morati prodavati prisilno akcije u ovakvoj situaciji na tržištu. Biće opšta rasprodaja i obaranje cijena akcija na berzi jer otvoreni fondovi moraju imati visok nivo likvidnosti i za njih važe još strožija ograničenja nego za zatvorene fondove.
transformacija u otvorene fondove ce znaciti prestanak pljacke fondova od strane duf-ova i trzisnu utakmicu izmedju duf-ova da ponude bolje uslove za ulagace u fondovima. Sta imaju sada i sta su imali do sada ulagaci u fondove?
Ne razumijem kakvu tržišnu utakmicu duf-ova?
Ako je problem provizija to se jednostavno rješava smanjenjem i vezanjem provizije za tržišnu kapitalizaciju fonda. Onda su društva i akcionari izjednačeni. Nego udaljili smo se od teme. Nedavno sam negdje pročitao da je neko sa berze rekao kako je moguće da fondovi rade sa gubitkom a PREF eto radi sa dobiti. To je elementarno neznanje i manipulacija medijima jer fondovi imaju problem sa registrovanim kapitalom koji nema veze sa stvarnom vrijednošću i računovodstvenim standardima.
Nije dovoljno smanjiti proviziju, potrebno je omoguciti ulagacima da izadju i da im se kompenzira 12 godisnja pljacka njihove imovine. Zasto bi fondovima upravljali i dalje oni koji su ih opljackali.
Jedan od znacajnih izvora gubitaka fondova je izuzetno veliki trosak provizije za upravljanje i teznja drustava lopova da rasprodaju portfelj po ”daj sta das” uslovima, samo u cilju naplate provizije. mislim da je provizija prefa daleko ispod provizije dufova
Mislim da izlazak ulagača ne bi trebao biti motiv za transformaciju. Drugim rječima, treba omogućiti onim koji su kupovali akcije po višim cijenama nego što su sada na berzi da se izvuku. Kad se takvi izvuku šta će da ostane akcionarima koji nisu informisani i upućeni u rad tržišta, jer će fondovi da rasprodaju sve što vrijedi da omoguće isplatu udjela. Ako je cilj zaštita kapitala fondova najbolje rješenje je smanjenje provizije i pooštravanje rada društava. Samim smanjenjem provizije smanjiće se i broj društava koja će morati raditi kvalitetnije.
ja mislim da bi licima koja se predstavljaju kao 122 i škegro trebalo dati sve fondove pa da oni sa njima upravljaju jer izgleda da se oni u problematiku najvise razumiju i da je mogu vrlo lako rijesiti. Naravno, u tu ekipu treba ukljuciti i lakica jer je fenomenalan upravljac. Covjek pravi milione dobiti u uslovima kada samo prodaje akcije a da ih pri tom nije kupio?! Stvarno fenomenalno i svaka cast. Da je takvih upravljaca i mozgova više danas bi BiH uticala na sudbinu eura, a ne NJemacka