PRIJEDOR, Novi pravilnik o održivoj upotrebi pesticida pred domaće poljoprivredne proizvođače stavlja dosta zadataka koje će u narednom periodu morati ispuniti ako žele da se približe evropskim standardima, rekao je danas direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Vojislav Trkulja.
“Ako želimo da izvozimo poljoprivredne proizvode, a pogotovo nakon što u EU uđe Hrvatska, koja je naše tradicionalno tržište, i ako želimo da vodimo računa o zdravstvenoj bezbjednosti naših proizvoda, onda je neophodno da novi pravilnik primjenjujemo u praksi”, rekao je Trkulja novinarima u Prijedoru gdje je danas održano predavanje za poljoprivrednike o upotrebi pesticida i predstavljen novi pravilnik.
On je naveo da već od početka ove godine poljoprivredni proizvođači imaju obavezu da vode evidenciju o tome koje preparate upotrebljavaju, kada, kako i koliko.
“Pesticidi su i otrov, ali i lijek za bilje. Ono što ih čini otrovnima jeste upotreba. Ako se to radi u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom, imaćemo dobre prinose, dobar kvalitet i zdravstveno bezbjedan proizvod”, rekao je Trkulja.
On je istakao da se kompletna voćarska i dobar dio povrtarske proizvodnje u EU odvija na bazi integralne proizvodnje koja podrazumijeva i integralnu zaštitu odnosno upotrebu zakonskih, agrotehničkih, mehaničkih, fizičkih i bioloških mjera, pa tek na kraju hemijskih, među koje spadaju pesticidi.
“Proizvodi dobijeni integralnim načinom proizvodnje lakše se prodaju, obilježeni su i imaju višu cijenu, a to će obezbijediti dobar profit što je osnovni cilj i pokretač svake proizvodnje”, dodao je Trkulja.
On je naglasio da je jedna od obaveza i praćenje karence, odnosno perioda od posljednje upotrebe pesticida do iznošenja na tržište.
“Ne smije se dešavati da imamo dva reda za vlastitu upotrebu, a ostatak proizvoda za tržište”, zaključio je Trkulja.
Autor “Priručnika za primjenu fitofarmaceutskih sredstava sa pregledom obaveza korisnika i preporukama dobre poljoprivredne prakse” profesor Siniša Mitrić rekao je da ovaj novi pravilnik nije puki administrativni akt nego skup stručnih pravila od koristi svakom poljoprivrednom proizvođaču.
“Cilj je smanjiti izloženost korisnika fitofarmaceutskih sredstava njihovom štetnom djelovanju, smanjiti izloženost okoline i neciljanih organizama i spriječiti potencijalnu kontaminaciju poljoprivrednih proizvoda”, pojasnio je Mitrić.
Šef Odsjeka za unapređenje poljoprivrede grada Prijedora Tatjana Marić rekla je da je današnje predavanje jedno u nizu predavanja koja će biti organizovana u narednom periodu.
“Na taj način će poljoprivredni proizvođači dobijati obuku za ispunjavanje uslova kako bi bili korak bliže pretpristupnim fondovima EU”, navela je Marićeva.
Prema njenim riječima, u bazi podataka APIF-a Prijedor ima oko 2.900 nosilaca poljoprivrednih gazdinstava, a godišnje se lokalnoj zajednici prijavljuje oko 350 korisnika podsticaja za poljoprivredu i to se smatra brojem robnih proizvođača u Prijedoru.
Odsjek za unapređenje poljoprivrede grada Prijedora organizovao je ovo predavanje u saradnji sa USAID-ovim programom FARMA, Upravom za zaštitu bilja BiH i Poljoprivrednim institutom Republike Srpske. Srna