BANJALUKA, U RS je sazrelo vrijeme za usvajanje novog zakona o radu, koji bi bio usklađen sa zakonodavstvom Evropske unije, inače ćemo ostati pusto ostrvo, smatra Predrag Zgonjanin, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On ističe da grubo kršenje radne discipline mora značiti automatski otkaz za radnika bez prava na pomilovanje umjesto da, kako kaže, disciplinska komisija i pravosuđe takvoj osobi uvijek pružaju drugu šansu.
Poslodavci stalno insistiraju na utvrđivanju novog zakona o radu. Čemu bi taj zakon doprinio?
ZGONJANIN: Ogroman dio radnika pošteno odrađuje svoj posao i zarađuje platu, ali u svakoj fabrici imate grupu neradnika koji su uvijek nezadovoljni šta god poslodavac da učini. Oni vole da izbjegavaju obaveze, da ne dođu na posao na vrijeme, da ostanu na pauzi i po dva sata. Tu nam klauzule postojećeg Zakona o radu strašno smetaju. Poslodavci moraju doći u situaciju da plaćaju samo za rad, a ne i za nerad. Ako plaćamo 40 ili 50 zaposlenih koji ne doprinose stvaranju nove vrijednosti, time su oštećene i stotine radnika koje pridonose.
Koje konkretno odredbe zakona vam smetaju?
ZGONJANIN:Ima ih više. Primjera radi, poslodavac ne može da otpusti radnika bez disciplinske komisije, čak i u slučaju grubog kršenja radne discipline, poput konzumacije alkohola, nedolaska na posao ili neprijavljivanja bolovanja. Naime, član disciplinske komisije obavezno je iz sindikata i uvijek nastoji da i najgore kršenje radne discipline okvalifikuje prekršajem za novčanu kaznu i da radnik dobije novu šansu. Ako se poslodavac i odluči na uručenje otkaza, onda sud vrati radnika na posao.
Šta je, po Vama, rješenje?
ZGONJANIN:Grubo kršenje radne discipline mora biti automatski otkaz bez prava na pomilovanje od strane bilo koga. Mi ne tražimo da u toj zakonskoj odredbi bude utvrđeno stotinu već svega desetak paragrafa o tome šta čini grubo kršenje radne discipline i toga se onda treba pridržavati. Naravno, da poslodavcu ne pada napamet da otpušta radnika za sitne prekršaje, kao što su nenamjerne greške u radu i kraće kašnjenje sa pauza. Bez novih zakonskih rješenja radnici i poslodavci će biti u vječnom konfliktu. Ovdje već jednom mora doći do tranzicije svijesti.
Savez sindikata RS odbacuje pregovore o novom zakonu o radu, koji bi smanjio prava radnika. Kako onda pokrenuti proces?
ZGONJANIN:Ni poslodavci ne žele smanjiti prava radnika, već samo da ih prilagodimo pravima radnika u EU, kojoj, valjda, svi težimo i sa kojom smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Mi ne smijemo ostati pusto ostrvo u Evropi. Moramo dozvoliti slobodan protok novca, kapitala i radne snage, jer ćemo u suprotnom ostati izolovani. Kako mislimo privući investitore iz EU sa postojećim Zakon o radu. Ako zakoni kojima se poštuje rad decenijama funkcioništu u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, ne znam zašto ne bi i ovdje.
Kako gledate na ulogu Vlade RS, koja je novi zakon o radu najavljivala još 2010. godine, ali od toga još nije bilo ništa. Imate li utisak da Vlada povlađuje Sindikatu?
ZGONJANIN:Ne znam da li Vlada RS zateže ili rasteže, već samo znam da je sazrelo vrijeme i da postoji ogromna potreba za novim zakonom o radu, jer se sada nalazimo van evropskih tokova. Ne znam šta su interesi ni ciljevi Vlade ni Sindikata, već samo hoću da kažem da je Unija sa svojim zahtjevima i interesima do sada ostajala kraćih rukava. Mnogi mi zamjere kad pravim ovo poređenje, ali ću reći da ono što za jednu zemlju vojnik predstavlja u ratu, to poslodavac predstavlja u miru i to tako treba da shvatimo, a ne da ga gledamo kao na neprijatelja radnika. Pobogu, koji to poslodavac želi da otpusti dobrog radnika.
Govorite o radnicima i neradnicima, a šta je sa lošim poslodavcima? Imaju li oni podršku i zaštitu Unije?
ZGONJANIN:Nemaju! Poslodavci koji ne rade u skladu sa zakonom ne poštuju ni radnika ni državu i, naravno, da nemaju našu podršku. Lično bih, makar anonimno telefonom, prijavio svakog poslodavca za koga znam da namjerno krši prava radnika.
Kako, onda, gledate na predložene izmjene Krivičnog zakon, gdje bi poslodavci krivično odgovarali za namjerno neisplaćivanje plata?
ZGONJANIN: I po sadašnjem zakonu poslodavac i odgovorna osoba mogu biti kažnjeni novčano uz zatvor na godinu dana. Pitam, međutim, gdje je do sada primijenjen taj zakon. Kod nas je problem što se zakoni ne primjenjuju, a sa ovim prijedlogom je to tako široko postavljeno i nejasno definisano da će svako sebi dozvoljavati da ga tumači na svoj način. Odredbom je definisana kazna od tri do pet godina zatvora, što valjda treba da predstavlja klauzulu kojom neko želi da kandžija poslodavce! A šta ćemo ako poslodavac ne može da isplati platu, jer država duguje njegovoj firmi ili ako mu je nabavka repromaterijala prioritet kako bi firma nastavila rad? Šta je bolje u toj situaciji – da fabrika nastavi rad ili da radnicima budu isplaćene plate, a fabrika zatvori?
Veći porezi ne znače i veće prihode
U kakvom stanju je domaća privreda i ambijent u kojem rade poslodavci?
ZGONJANIN: Sve što se desilo od svjetske ekonomske krize imalo je uticaj na našu ekonomiju i ekonomije u okruženju sa zakašnjenjem od godinu, dvije. Pored toga, u najgore vrijeme, u zamahu svjetske ekonomske krize, došla su i dodatna fiskalna opterećenja na privredu RS, od povećanja poreza na dohodak i stope doprinosa, preko ukidanja neoporezivog dijela plate do notarskih i komunalnih usluga. Ne znam kakva je analitika napravila ta opterećenja koja su mnogo veća od onoga što privreda objektivno može da izdrži, što se vidi po masovnom gašenju malih i srednjih poslovnih subjekata, koji su već bili pod teretom fiskalizacije. Svjedok sam da je nekadašnja ministarka finansija Slovačke snizila PDV i poreze i tako ubrala više novca u državnu kasu nego što ga je bilo prije toga. Nekada je manje zapravo više, jer će se smanjiti siva zona kapitala, počeće da se otvara više radnji i zapošljava. Na taj način bi se kreirala finansijska stabilnost obrtnog kapitala, dok je nelikvidnost privrede sada najveći problem. Nezavisne novine