BANJALUKA – Statistika iz oblasti pravosuđa u Republici Srpskoj za prošlu godinu donosi nam poražavajući podatak da je od 7.937 prijavljenih krivičnih djela u skoro 3.000 slučajeva donesena naredba o nesprovođenju ili obustavi istrage.
Pravosuđe Srpske se hvali da je riješilo 5.840 prijava krivičnih djela, ali polovina od tog broja je riješena tako što je istraga obustavljena ili je odlučeno da se ona i ne pokreće.
Od ukupno 2.573 presude punoljetnim učiniocima, onih na zatvorsku kaznu bilo je svega 267, i to samo tri na kaznu zatvora preko pet godina, osam na zatvorsku kaznu od dvije do pet godina, preko šest mjeseci do dvije godine 94, a do šest mjeseci 162 presude.
U 954 slučaja dosuđena je novčana kazna, a u 1.349 uslovna sloboda.
Tri zatvorske kazne za privredni kriminal
Kad su u pitanju krivična djela po oblastima, tu je situacija još i lošija jer od ukupno prijavljenih 306 krivičnih djela u oblasti privrede i platnog prometa u čak 113 slučajeva istraga je obustavljena ili nije ni spovedena.
Presude u oblasti privrednog kriminala i platnog prometa u prošloj godini je bilo 177, ali samo u tri slučaja je dosuđen zatvor i to na kaznu do šest mjeseci zatvora, koja se po novom zakonu može otkupiti.
Čak u 140 slučajeva je presuda bila u obliku novčane kazne, a u 34 uslovna osuda.
Kada uporedimo krivične prijave sa prethodnim godinama vidimo da ih je lani bilo znatno manje, te je u odnosu na 2011. godinu kada je podeseno čak 13.169 prijava u 2020. podneseno 7.937.
Marković: Pooštriti kaznenu politiku
Komentarišući podatak da je kod 50 odsto riješenih prijava donesena odluka o nesprovođenju ili obustavi istrage, profesor doktor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Ivanka Marković istakla je za CAPITAL da se ovde postavlja pitanje da li Tužilaštvo nema dovoljno elemenata odnosno alata u Zakonu o krivičnom postupku kojim može doći do dovoljno dokaza o izvršenom krivičnom djelu ili se radi o neosnovanim krivičnim prijavama.
„Pomalo je začuđujuće da je baš toliki broj odluka o nesprovođenju istage ili obustavljanju istrage. Čini mi se da je pomalo nevjerovatno da se podnose krivične prijave u tolikom broju, a da za polovinu takvih slučajeva nema dovoljno dokaza da se utvrdi osnovana sumnja i da se ide u podizanje optužnice za takva krivična djela“, kazala je Markovićeva.
Kada je upitanju privredni kriminal, kako navodi, izgleda da imamo izuzetno blagu kaznenu politiku sudova, jer ako od 177 slučajeva imamo samo tri zatvorske kazne i to do šest mjeseci onda se postavlja pitanje da li imamo dobru praksu i da li je zapravo to poruka onima koji se bave ovim vidom kriminaliteta da mogu da se bave tim kriminalitetom jer će im sud izreći vrlo nisku kaznu zatvora koju vi možete i otkupiti.
„Privredni kriminalitet podriva ekonomski sistem odnosno bazu, stub društva na kojem počiva kompletna nadogradnja društva iz kojeg se zapravo i crpe sredstva za budžet iz kojeg se finansiraju sva davanja u Republici Srpskoj. Mora se pronaći način da se utiče na pravosudni sistem u pravcu pooštravanja kaznene politike za ta krivična djela“, istakla je Markovićeva.
Za sve je kriva pandemija
U Republičkom zavodu za statistiku napominju da je broj riješenih predmeta u prošloj godini znatno manji zbog primjene mjera za suzbijanje pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom,
Privredni kriminal godišnje odnosi milonske svote
Ukoliko pogledamo broj presuda, zatvorskih kazni i količine novca koje privredni kriminal svake godine odnese vidimo da one nikako nisu srazmjerne.
Kako je CAPITAL ranije pisao, u Republici Srpskoj je materijalna šteta od činjenja privrednog kriminala porasla za čak 13,1 miliona maraka i iznosila je 41,8 miliona KM.
CAPITAL: Bojana Ninković