BEOGRAD, Prvi podaci o podnijetim poreskim prijavama za plaćanje poreza na godišnje prihode preko 1,58 miliona dinara ukazuju da se u Srbiji odlično (legalno) plaćenim može nazvati manje od 0,3 odsto građana. Jer, upravo je taj procenat, odnosno 17.579 stanovnika Srbije, podnijelo poresku prijavu za plaćanje poreza na godišnji prihod. S druge strane, statistika kaže da bogataši danas čine između deset i 12 odsto ukupne populacije u Srbiji. Gdje se, onda, skrila razlika u broju prijava? Poreznici, kao i ranijih godina, samo nagađaju.
– Jedan deo bogatijeg dela stanovništva nije prijavljen kao rezident Srbije, već se vodi kao građanin neke od država koje ne poznaju ovu vrstu fiskalne obaveze, ili su im dažbine minimalne – tvrde poreznici. – Pored toga, procjene su da siva zona još nosi oko 30 odsto ukupnog prometa koji se obavlja u našoj zemlji, pa je jasno zašto postoji razlika između zvanično i istinski bogatih.
Među prvih sto najplaćenijih zanimanja tradicionalno se nalaze menadžeri i direktori, advokati, ekonomisti, diplomirani pravnici i savjetnici. Najmanje je preduzetnika.
Za običnog građanina djeluje prosto nevjerovatno da se estradne zvezde razmeću pričama o „novim projektima, tezgama, kućama, automobilima“, a da, u isto vrijeme, pripadnici srpskog džet-seta čine svega 0,2 odsto ukupno prijavljenih za plaćanje poreza na godišnji prihod građana.
–
Estradni umjetnici uglavnom tvrde da poreze redovno izmiruju u inostranstvu, gdje nastupaju i gdje su prijavljeni – navode u Poreskoj upravi Srbije i podsjećaju da zakon predviđa da svi građani Srbije prijave prihode ostvarene u inostranstvu, da im se porezi koji su plaćeni u drugim državama odbiju, a dažbinu plaćaju na osnovicu koju su ostvarili u Srbiji.
Slična situacija je i sa sportistima i sportskim radnicima. Zato se čuvena imena sa naslovnih stranica sportskih listova ne nalaze na spisku onih koji plaćaju porez na prihod građana.
– Tradicionalno, tek jedan ili dva sportska radnika nađu se na listi prijavljenih potencijalnih obveznika poreza – ističu u Poreskoj upravi Srbije, podsjećajući da je veliki problem u činjenici što je većina sportista i sportskih menadžera prijavljeno da živi u nekoj od država gdje se ova vrsta poreza ne plaća.
U Poreskoj upravi Srbije navode da posljednjih godina na spisku onih koji podnose prijave za plaćanje poreza na godišnji prihod nema nezaposlenih i domaćica.
– Mada je od 2000. nekoliko godina zaredom na listi prvih sto najplaćenijih u Srbiji bilo po nekoliko domaćica, studenata i nezaposlenih, danas se lica sa ovim „zanimanjima“ uglavnom ne pojavljuju u filijalama Poreske uprave sa poreskih prijavama.
I sami poreznici znaju da podaci o broju bogataša, koje kroz listu obveznika poreza na godišnji prihod građana vodi Poreska uprava Srbije, nisu bliski realnoj slici najimućnijih u Srbiji.
– Verujemo da će nam za pravu, unakrsnu kontrolu prihoda i imovine građana pomoći nova jedinstvena baza podataka, koja je formirana početkom ove godine – ističu u Poreskoj upravi Srbije. – Kada bude u potpunosti formirana, što se očekuje uskoro, biće jednostavno uporediti prihode svakog građanina sa njegovom realnom ekonomskom snagom. U bazi će se, osim podataka o prihodima, naći i kompletan pregled pokretne i nepokretne imovine, kao i vrijeme kada je došlo do uvećanja. To će omogućiti pravu kontrolu. Novosti