BEOGRAD, Cijene hrane u svijetu biće uvećane između 10 i 40 odsto u narednoj deceniji, prognoziraju stručnjaci Ujedinjenih nacija. Stručnjaci procjenjuju da će i u Srbiji hrana biti skuplja za 10 do 20 odsto. Naglašavaju da postoji dovoljno uzroka koji će dovesti do porasta njene vrijednosti, uz oscilacije iz godine u godinu.
Miladin Ševarlić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu kaže da rast cijena hrane ne zavisi od poljoprivrednih proizvođača, već od predfarmerskog i postfarmerskog sektora.
“Zavisi, dakle, od proizvođača repromaterijala i mehanazacije, sjemena, sadnog materijala sa jedne strane i od prerađivača i trgovine sa druge strane, uključujući i praktično PDV u prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji je vrlo različit od zemlje do zemlje”, precizira Ševarlić.
Povećanje broja stanovnika planete, smanjenje ili trajno gubljenje poljoprivrednog zemljišta zbog izgradnje novih puteva i objekata, neki su od faktora koji utiču na kreiranje cijene. Srbija, pak, ima i dodatni problem koji bi mogao da doprinese poskupljenju hrane.
Direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede Drago Cvijanović kaže da sela postaju pusta i velike površine ostaju neobrađene.
“Ostajemo, ne samo bez stanovniŠta u tim područjima, praktično ostavljamo i površine koje se mogu iskoristiti za relativno jeftinu porizvodnju, recimo junetine, jagnjećeg i jarećeg mesa ili kozjeg, kravljeg mlijeka”, objašnjava Cvijanović.
Kako do jeftinije hrane
U Srbiji broj stanovnika ne raste istim tempom kao u ostalim zemljama. Imamo i dosta neobrađenog zemljišta, ali, smatra Cvijanović, ipak treba da se pribojavamo skoka cijena.
Cvijanović upozorava da Srbija ne ostvaruje dovoljno prinosa, što povećava konkurentnost, odnosno smanjuje cijenu.
“Mi u Srbiji moramo da shvatimo da savremena tržišta traze “pet K” – kvantitet, kvalitet, kontinuitet, kontrolu, konkurentnost. Ako ne zasijemo, primera radi, 200 do 300 hiljada hektara ili ne iskoristimo ih za proizvodnju mesa, po kom osnovu možemo očekivati smanjenje cijena”, navodi Cvijanović.
Na relativno jeftinu hranu, uprkos svjetskim trendovima, mogli bismo da računamo, kažu u Institutu za ekonomiku poljoprivrede, ukoliko racionalnije koristimo raspoložive potencijale, odnosno plodno zemljište.
Prethodna procjena ne bi, kažu stručnjaci, dopustila da se uzgajanje višnje ili krompira izmjesti iz centralne Srbije, u neka, za to, manje pogodna područja. (b92)