LJUBLJANA, Kako je Slovenija u novembru objavila zvanični poziv štedišama koji polažu pravo na povrat stare devizne štednje u bivšoj Ljubljanskoj banci, da od 1. decembra predaju zahtjev za povrat štednje, predaja zahtjeva već sada ide otežano.
S druge strane, ni institucije BiH ne izlaze ususret svojim građanima kada je riječ o komunikaciji sa Slovenijom.
U BiH blizu 130.000 osoba potražuje staru deviznu štednju iz bivše Ljubljanske banke, za što će biti potrebno 250 miliona eura. Isplate će se vršiti u roku od tri mjeseca od priznavanja verifikacije, a prema posljednjim informacijama prvo bi trebale biti isplaćene štediše iz Hrvatske pa tek onda iz BiH.
Verifikacija štediša iz BiH započet će nakon što vlasti u BiH dostave kompletnu dokumentaciju nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo centrali u Sloveniji.
“Slovenija je donijela odluku, ali ne znamo da li će je primjenjivati, a odnosi se na to da neće obrađivati naše zahtjeve dok BiH ne pošalje podatke nekadašnje Ljubljanske banke Sarajevo u Sloveniju. Međutim, od BiH se traži da potpiše memorandum i da stane iza njihovog zakona. Vijeće ministara BiH je donijelo odluku o formiranju ekspertne grupe koja bi trebala pratiti izvršenje presude, ali udruženje štediša nema nikakve informacije o tome”, istakla je za Klix.ba predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša BiH Amila Omersoftić.
Trenutno građani sami šalju zahtjeve u Sloveniju, međutim ono što su tražili od dokumentacije, građani nisu dobili.
Posebno je pitanje izdavanje dokumenata koje Ljubljanska banka treba izdati štedišama. Za mjesec dana izdato je tek 300 potvrda, što predstavlja veoma nizak procenat u odnosu na broj štediša i postavljene rokove za izvršenje presude.
Štediše imaju rok do kraja 2017. godine da pošalju zahtjeve za povrat stare devizne štednje.
“U narednom periodu ostaje da se vidi koliko je BiH spremna udovoljiti zahtjevima Slovenije, i u tom smislu mi je žao što ne postoji saradnja između štediša i institucija vlasti u BiH”, zaključila je Omersoftić. Klix.ba