SARAJEVO – Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe, koja je na snazi od kraja decembra prošle godine, veliki je podstrek i pomoć privrednicima koji se bave proizvodnjom u oblasti tekstila, kože, elektroindustrije, hemijske industrije i hrane.
Ipak, predstavnici ovih grana privrede, ali i entitetskih udruženja poslodavaca kažu da je ova odluka dobra za određene privredne grane, ali da to nije rješenje. Ističu da ovu oblast treba sistemski riješiti, te donijeti stalnu odluku, a ne da ona bude privremenog karaktera.
Dodaju da je teško poslovati s partnerima iz inostranstva kada niste sigurni kada će odluka biti donesena, te kao primjer navode posljednju odluku o smanjenju i suspenziji carinskih stopa na određene sirovine i repromaterijale, koja je donesena na kraju godine i to na telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH.
S analizom primjene ove odluke upoznato je i Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici održanoj u srijedu.
Konstatovano je da je došlo do povećanog izvoza u većini slučajeva, kao i povećanja proizvodnje kod svih korisnika povlastice. Analiza, kojom su obuhvaćene 23 firme korisnice, pokazuje da su, zahvaljujući odluci, sačuvana postojeća radna mjesta i zaposleno novih 1.166 radnika. Ulaganja u proširenja postojeće proizvodnje iznose 53 miliona i 520.815 KM. Smanjenje troškova poslovanja utiče na stvaranje konkurentnijih proizvoda za domaće i strano tržište. Vijeće ministara svake godine dopunjava i mijenja ovu odluku u skladu sa zahtjevima privrednih subjekata, tako da se i u narednom periodu očekuje trend rasta izvoza, zapošljavanja i ulaganja.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH ” su kazali da su benefite ove povlastice najviše koristile firme koje se bave tekstilnom industrijom i preradom kože, zatim metalskom i elektro industrijom, hemijskom i prehrambenom industrijom.
“U svemu ovome prednjače tekstilna i industrija prerade kože, ali ne zaostaju ni drugi. Dosta je dobrih primjera poput firmi ‘Sanino’ iz Dervente, ‘Sporteka’ iz Kotor Varoša, ‘Preventa’ i ‘Bonite'”, ističu iz Spoljnotrgovinske komore, te dodaju da postoje i oni koji su nezadovoljni, ali zbog toga što ne čitaju na šta se odnosi odluka.
“Odluka se odnosi na uvoz repromaterijala i sirovina, ne odnosi se na zemlje koje su uključene u sporazum CEFTA, SPP-a. Nego na treće zemlje poput Egipta i Kine”, kažu u Komori.
Predsjednik Unije poslodavaca RS Dragoljub Škrebić kazao je da nije zadovoljan odlukama koje donosi Savjet ministara o smanjenju carinske stope kod uvoza određene robe i privremenoj suspenziji, jer su privremene, a ne stalne.
“Posebno smo nezadovoljni kada je u pitanju segment voćarstva. Postoje neke nelogičnosti u određivanju carinskih stopa, pa je na primjer kod uvoza đona veća carinska stopa, nego kad uvozite cipelu”, rekao je Škrebić.
Direktor Fabrike obuće “Sanino” iz Dervente Radovan Pazurević, kazao je da Odluka o suspenziji i smanjenju carinske stope pomaže privrednicima, posebno u ovom sektoru. Ipak, zagovornik je sistemskog rješenja.
“Kada je u pitanju zapošljavanje radnika, mi u sektoru proizvodnje obuće imamo dosta problema. Manjak je radnika, posebno posljednjih mjeseci, jer ih dosta odlazi iz BiH. Međutim, raduje činjenica da je Vlada RS donijela odluku da se umjesto 200 KM, ne oporezuje 500 KM plate, te ćemo biti u prilici da povećamo plate radnicima”, kazao je Pazurević, te dodao da u sektoru proizvodnje obuće to kane u cijeloj BiH kako bi zadržali već postojeću radnu snagu. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Carine su porezi kojima se opterecuje roba koja se uvozi kako bi se zastitila domaca proizvodnja. Barem bi tako trebalo da bude. U BiH su carine pretvorili u poreze koji sluze za punjenje budzeta jer se carina placa i na proizvode koji se ne proizvode u bih. Koga stite carine na mobilne telefone, automobile, staklo, bakar, zlato, traktore i milione drugih proizvoda? U BiH nema firmi koje proizvode te i druge proizvode ali carine postoje. To znaci da drzava carinama na te proizvode ne stiti domaceg proizvodjaca nego da tim carinama popunjavaju budzete i to direktnim povecavanjem cijena tih proizvoda koje na kraju placaju firme i gradjani BiH.
Sa druge strane se ukidaju carine na proizvode koji se prave u BiH pa se nasi proizvodjaci ne mogu izboriti sa konkurentskim proizvodima iz uvoza, koji su vrlo cesto proizvedeni uz velike subvencije drzava iz kojih poticu ili cak predstavljaju robu koja se ne bi smjela prodati u tim zemljama. Npr svako malo izbije afera o nekom mesu koje je uvezeno iz neke strane zemlje a kojem je istekao rok upotrebe ili su lezale u magacinima robnih rezervi tih drzava.
Kompletna carinska politika BiH je pogresna. Turci nam odobre da im izvozimo govedinu bez carina i drugih ogranicenja uz jedini uslov da je proizvedena u BiH. Umjesto da drzava da podsticaje seljacima i klaonicama da se poveca proizvodnja i uvede drasticnu kontrolu trgovine govedinom, neki kriminalac pod zastitom politike uveze stoku iz druge zemlje i onda je Turcima prodaje kao BiH proizvod. Rusi nam odobre isti aranzman za jabude ali drzava dozvoli pojedincima da prepakuju poljske ili cije vec jabuke.
Takva spolnotrgovinska politika je jedna od glavnih problema privrede BiH koju direktno urusava a onda i indirektno standard svih gradjana.