BEOGRAD, Potrošači u Srbiji nisu dovoljno zaštićeni od nepoštene poslovne prakse, ocijenila je ekspert na projektu “Jačanje zaštite potrošača u Srbiji” Kristine Rifa i preporučila udruženjima potrošaca da počnu kampanje u kojima bi upozoravali potrošače na primjere takve prakse kod trgovaca.
Rifa je objasnila da nepoštena poslovna praksa znači da trgovac dovodi prosječnog potrošača u zabludu obmanjujućim postupanjem ili oglašavanjem i da u takvim slučajevima evropsko pravo predviđa određene procedure, kao i sankcionisanje nesavjesnog trgovca.
Ona je ocijenila i da potrošači u Srbiji često nisu ni svjesni da su žrtva nepoštene poslovne prakse i da nisu dovoljno zaštićeni od toga, ali da je dobro što novi zakon o zaštiti potrošača nudi bolji stepen zaštite kada su u pitanju bolje poslovne prakse.
“Neophodno je jačanje institucionanog okvira i sprovođenje zakona kroz državne instuticije i sektor tržišnog nadzora, kao i veće uključivanje potrošača”, izjavila je Rifa, koja je i stariji predavač Pravnog fakulteta Univerziteta Brunel iz Londona.
Kada potrošači pojedinačno traže sprovođenje zakona, odnosno ulože tužbu, nisu dovoljno efikasni objasnila je ona i predložila kolektivne tužbe koje se u sprovode u Evropi i koje se bave zaštitom kolektivnih intesa potrošača.
Ona je dodala da direktiva EU uređuje veliki broj nepoštenih poslovnih praksi, kada je u pitanju nasrtljivo poslovanje.
“Primjer je prodavac kola koji ubjeđuje kupca da ako ne kupi ta kola porodica prodavca će pretrpjeti veliku štetu i neće moći da ih hrani ili školuje”, navela je Rifa.
Tu spadaju i reklamiranje kvaliteta proizvoda ili skrivanje neke informacije o kvalitetu proizvoda ili nasrtljivo poslovanje kada je u pitanju prisila potrošača da zaključe određeni ugovor.
Reklamiranje da je proizvod bez šećera, konzervansa ili aditiva, da je proizveden u EU ili da je organskog porijekla, a da to zapravo nije slučaj, samo su neki od brojnih primjera nepoštene poslovne prakse.
Takođe, oglašavanje hotelske sobe sa pogledom na more, nevjerovatne tvrdnje o gubitku kilograma ili sredstvima protiv opadanja kose i za olakšavanje bolova, kao i popust koji se odnosi samo na mali broj artikala u radnji i izjave npr. “cijene od 499 dinara” su još neki primjeri.
Projekat „Jačanje zaštite potrošača u Srbiji”, kojeg finansira Evropska unija sa 2,5 miliona evra, a sprovodi konzorcijum na čelu sa kompanijom European Profiles S.A. (Grčka), sprovodiće brojne aktivnosti u oblasti zaštite potrošača do februara 2014.godine. Tanjug
