BEOGRAD, Za savladavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize Srbija bi morala da već sada pripremi novu razvojnu strategiju, koja će se primjenjivati kada kriza počne da jenjava, ocijenili su autori radova objavljenih u novom broju časopisa za evropske integracije i tranziciju “Izazovi evropskih intergracija”, koji je danas predstavljen u Narodnoj banci Srbije.
Savjetnik premijera Srbije Jurij Bajec predstavio je radove Milojka Arsića, Stojana Stamenkovića, Miroslava Prokopijevića i Vladimira Gligorova, koji su ocijenili da su mjere Vlade za savladavanje krize dobrodošle, ali su kratkoročne i ne mogu biti zamjena za nužnu reformu javnog sektora, bez koje nema ozbiljne unutrašnje makroekonomske stabilnosti.
Prema riječima Bajeca, Arsić i Stamenković su zaključili da je potrebno restrukturiranje privrede, veća ravnoteža u spoljno trgovinskoj razmjeni koja će omogućiti stabilan razvoj, dok Prokopijević smatra kako vrijeme krize nije najbolji trenutak za priključenje EU.
Guverner NBS Radovan Jelašić rekao je da je bankarski sektor u Srbiji solventan i likvidan, što znači da novca ima ali da je skuplji.
Prema njegovim riječima najveći problem je taj što privreda Srbije mora proći kroz proces prilagođavanja i da će najveći izazov u narednoj godini biti kako da se banke ubijede da odobravaju više kredita.
Otpravnik poslova njemačke ambasade Georg Encvajler ocijenio je Srbija mora krizu iskoristiti kao priliku za neophodne reforme i da treba da nastaviti sa koracima koje je već učinila u evrointegracijama.
Stamenković je rekao da je do marta bio registrovan strmoglavi pad ekonomske aktivnosti, a poslije toga stagnacija, koja prema njegovim riječima ipak nije rezultat oporavka.
On je ocijenio da bi spoljnotrgovinski deficit ove godine mogao dostići oko 6,2 milijarde evra, a da bi prema najoptimističkijim prognozama bruto domaći proizvod /BDP/ trebalo da bude minus pet do šest odsto.