BANJALUKA, Uprkos dobroj zakonskoj regulativi osiguravajuće kuće, investitori i građani još nisu prepoznali značaj i isplativost ulaganja u municipalne obveznice, koje izdaju gradovi i opštine u RS, ocijenili su učesnici seminara “Izlazak preduzeća na berzu – obveznice na Banjalučkoj berzi”.
“Osnovni problem je neznanje i neshvatanje značaja investiranja u obveznice. Osiguravajuća društva nisu zaposlila investicione menadžere, koji bi to promijenili i prikazivali upravama prednosti i nedostatke takvog načina ulaganja”, kazala je Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS.
Osim banjalučkog “Grawe osiguranja”, dominantnog igrača na tržištu životnih osiguranja u RS, koje je gotovo 13 miliona KM uložilo u obveznice, ostala osiguravajuća društva su vrlo malo učestvovala u kupovini obveznica. Prema podacima regulatora osiguravajućeg tržišta RS, oko 40 odsto sredstava osiguravajućih društava potrebnih za pokriće tehničkih rezervi usmjereno je u depozite, a približan procenat u nekretnine.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, rekao je da svi oni koji ulažu u municipalne obveznice mogu računati na sigurnost sistema, te da otplata obveznica ne može biti ugrožena s obzirom na veoma nizak prag dozvoljenog zaduživanja, koji iznosi 18 odsto opštinskih budžeta.
“Izdavanje obveznica je višestruko korisno. Kupci obveznica dobijaju veće kamate u odnosu na štednju, a oni koji traže novac mogu da dođu do povoljnijih sredstava nego klasičnim zaduživanjem kod banaka”, kazao je Božić i dodao da će u narednom periodu sve više opština prepoznati tu mogućnost, te da će to postati dominantan način finansiranja infrastrukturalnih projekata.
Nikola Kragulj, načelnik opštine Gradiška, koja je emitovala obveznice vrijedne 2,7 miliona KM s kamatnom stopom od šest odsto i šestogodišnjim rokom dospijeća, kaže da su se na taj korak odlučili kako bi prikupili novac pod povoljnijim uslovima u odnosu na one koje su im nudile banke.
“Ukoliko u narednom periodu budemo imali prostora za zaduživanje, ponovo ćemo se odlučiti za emisiju obveznica, jer je to najbolji mehanizam zaduživanja”, kazao je Kragulj.
On ističe da kupci opštinskih obveznica imaju zagarantovanu isplativnost, jer je kamata znatno veća nego na štednju u bankama.
U Banjalučkoj berzi kažu da prosječna kamata na obveznice lokalnih zajednica koje su do sada emitovane iznosi šest do 6,5 odsto, što otvara mogućnost da osiguravajuće kuće, investicioni fondovi i građani ulažu i ostvaruju solidne prinose s obzirom na veoma mali rizik koji preuzimaju.
Branko Kecman, direktor “Advantis brokera”, kaže da je prepreka za veće ulaganje u obveznice promjena koju donosi pojava dužničkih hartija od vrijednosti ističući da novine generalno u našem društvu teško prolaze.
“Zbog toga je slabiji interes za ove hartije od vrijednosti iako investitori ne mogu dobiti tolike kamate na štednju”, rekao je Kecman.
Emitovane municipalne obveznice
Banjaluka – 7 miliona KM
Bijeljina – 11 miliona KM
Laktaši – 10 miliona KM
Kotor Varoš – 4,5 miliona KM
Gradiška – 2,7 miliona KM
Šamac – 4,5 miliona KM
Brod – 4 miliona KM
Istočni Stari grad – 0,51 milion KM Nezavisne novine
Potencijal obveznica ostaje neiskorišten
4 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Normlno je da Grawe ulaže u obveznice!!! Izvori sredstava (premija) Grawe osiguranja su dugoročnog karaktera. Grawe osiguranje se bavi prodajom životnog osiguranja, znači premija se plaća svake godine. Ostala osiguranja najveći dio premija imaju iz osiguranja od autoodgovornosti. To čini pasivu ovih društava nestabilnom (moguć je prelazak iz jednog u drugo osiguranje, što je i slučaj). Potrebno je imati usklađenost između ročnosti aktive i pasive, tako da depoziti predstavljaju jedinu alternativu za osiguravajuće kuće (kratkoročnog su karaktera). Kakve puste obveznice. Mada, pozdravljam izjavu gospođe Božane Šljivar o upošljavanju investicionih menadžera u osiguravajućim društvima. Na bazi ovlaštenja koja ima kao direktor Agencije mislim da je to veoma lako moguće učiniti.
Kao graђanina i malog investitora me nisu baš ubijedil da kupim municipalne obveznice, koliko god održali seminara i koliko god se upinjali. Kamatna stopa od 6% godišnje na rok od 6 godina uopšte ne zvuči privlačno, pogotovo što su te obveznice izrazito nelikvidne.
Kako se opštine ponašaju prema svojim povjeriocima, ne bi me nimalo začudilo da jednu godinu jednostavno kažu nema novca u budžetu, pa ove godine nećemo ni isplatiti obveznice, a građanima ako se to ne sviđa, neka ih prodaju na berzi…
Jednostavno ne postoji efikasan sistem zaštite investitora iako se država i opštine u normalnom svijetu smatraju najpoželjnijim dužnikom.
Bravo akcionar!!! POVERENJE je ključ. Često se koristi nedostatak znanja kao argument za teškoće na finansijskom tržištu. Za banke se može reći da znaju (dobro nas deru sa kamatama), finansijsko tržište je bankocentrično. Zbog čega onda banke ne kupuju obveznice??? Jer, ipak je to “solidan prinos”.
E banke imaju gdje plasirati novac, a i ne vide sigurnost u svojim plasmanima. Jedino ostala mogućnost da se izbjegne nemogućnost naplate obveznica je OSIGURANJE ISTIH kod osiguravajućih kuća. To bi dalo 100% sigurnost uloženom kapitalu.