SARAJEVO, “Pozitivne strane Deytona su te da smo dobili mir, živimo u državi koja se zove Bosna i Hercegovina. Negativno je to što se u glavama nismo promijenili i to što se ponašamo kao prije potpisivanja ili prije nego što je i bilo govora o Deytonu”, rekla je povodom 13 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma ekonomistica Svetlana Cenić.
“Ne znam šta bih pozitivno još iznijela osim zaustavljenog krvoprolića i da se nešto uspostavilo. Nažalost, nisu se promijenili čipovi u glavama zajedno s tim papirom”, kaže Cenić.
Na pitanje kako promijeniti te “čipove”, Cenić odgovara da postoje velike šanse da se to promijeni.
“Ako se promijeni ova garnitura i puste sve ovo ljudima koji sasvim drugačije misle, koji su željni normalnog života, države koja će im pružiti zaštitu. Da se puste ti ljudi da o ovoj državi odlučuju jer oni će i živjeti u njoj. Ovi koji još uvijek Deyton koriste, nažalost, za manipulaciju i politički opstanak, mislim da njima nije mjesto tamo gdje se odlučuje, jer nemaju odgovor na osnovna pitanja, životne stvari, kako ćemo živjeti od čega će nam biti bolje…Niti im pada na pamet da to rade”, kazala je Cenić.
Kad je riječ o povezanosti ekonomije i Dejtonskog sporazuma, ona ističe da teškoće postoje i u toj oblasti.
“Sve je princip spojenih posuda. Ekonomija traži veliko tržište i uspijeva tamo gde nema diskriminacije i gdje postoji poštovanje ljudskih prava i gdje su ugrađeni demokratski principi. Nažalost, u BiH čovjek nema ista prava u svim ćoškovima ove države. Tako se isto čini i privredi, vještački se razdvaja, a putevi novca zaista ne pitaju za nacionalnu pripadnost. Novac ide tamo gdje se može oploditi, gdje može donijeti neku korist”, ocijenila je Cenić.Fena