BANJALUKA, Odluka američke Uprave federalnih rezervi (FED) o povećanju kamatne stope, nakon sedam godina rekordno niskog nivoa, uticaće na rast dolara, što će za posljedicu imati povećanje duga zemalja zaduženih u dolarima, među kojima je i BiH, upozoravaju domaći ekonomisti.
Ipak, oni ističu da je zaduženost BiH i njenog stanovništva u dolarima ispod deset odsto ukupnog spoljnog duga, tako da ova odluka ne bi trebalo da izazove značajnije poremećaje u tom smislu, ali će uticaja svakako biti.
Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i trezora BiH na dan 30. septembra ove godine, stanje spoljnog duga BiH iznosi 8,35 milijardi KM. Ti podaci pokazuju da stanje neotplaćenog duga ugovorenog u američkim dolarima na taj datum iznosi 615,97 miliona KM, a što predstavlja 7,47 odsto ukupnog spoljnog duga BiH.
Naime, FED je u srijedu naveče podigao kamatnu stopu za četvrt poena u rasponu od 0,25 do 0,5 procenata i to povećanje označava kraj sedmogodišnjeg perioda koji je počeo 2008. u jeku finansijske krize. Osim toga, objavljeno je i da se očekuje da bi kamata do kraja 2016. godine trebalo da iznosi 1,375 odsto.
Svjetski mediji prenose da će ova odluka uticati na finansijska tržišta, ali i na globalnu privredu, jer postoji mogućnost “bijega” ili povratka kapitala u SAD, a time bi pogotovo mogle biti pogođene zemlje u razvoju. Ipak, u saopštenju FED napominje da će dalja povećanja kamatne stope biti sasvim postepena.
Kada je u pitanju region bivše Jugoslavije, treba reći da najveću izloženost kreditima u dolarima, gotovo 33 odsto javnog duga, ima Srbija, dok se BiH nalazi u nešto boljem položaju, s obzirom na to da je njena valuta fiksno vezana za evro, a izloženost spoljnog duga prema dolaru je manja od 10 odsto.
Od država regije, u najboljem položaju nalazi se Hrvatska, koja je u velikoj mjeri kredite u dolarima pretvorila u evre, tako da će se odluka FED-a minimalno odraziti na otplatu duga ove zemlje.
Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS – SWOT, rekao je da će se ovakva odluka FED-a svakako odraziti i na BiH, s obzirom na to da ova zemlja ima dio duga u dolarima. Istakao je da će tako doći i do povećanja obaveza u dolarima, odnosno povećanja kamate.
“Samim tim taj dio duga u dolarima biće veći i to se može odraziti čak i na stanovništvo i javne institucije koje imaju zaduženja u dolarima. To je slična situacija kao što je bila i sa švajcarskim frankom, kada je skočila cijena švajcarca, tako i ovdje kada skaču kamatne stope može doći do povećanja rate za otplatu kredita”, smatra Duduković. Ipak, on kaže da je srećom manji dio kredita u dolarima u BiH, tačnije minimalni dio, tako da se neće osjetiti neki značajni poremećaji.
Lazar Kekić, analitičar britanskog lista “Economist”, ocijenio je da odluka FED-a da poveća kamatne stope neće imati pretjerano negativan uticaj na zemlje u razvoju.
“Srećom po te zemlje, povećanje je dosta blago, tako da može da se apsorbuje i uticaj na zemlje u razvoju neće biti toliko dramatičan”, izjavio je Kekić. On je dodao da je odluka FED-a očekivana i da nije nikoga iznenadila. Prema njegovim riječima, ta odluka ipak mora imati i određen negativni uticaj na države u razvoju. Nezavisne novine