BEOGRAD, Za godinu dana cijene hrane u Srbiji su prema statistici povećane za 9,8 odsto, ali subjektivni osjećaj većine potrošača je da izdvajaju gotovo duplo više para za osnovne namirnice.
Problem je što su najviše poskupjeli proizvodi koji se svakodnevno nalaze u korpi. Hljeb i proizvodi na bazi žitarica skuplji su za petinu, odnosno 19,8 odsto, isto kao i kafa, čaj i kakao. Za posljednjih 12 mjeseci vekna bijelog hljeba poskupjela je sa 38 na 44 dinara, što je rast od 15 odsto. Ali, ovdje je država intervenisala i ograničila cijenu vekne na maksimalna 44 dinara.
Proizvodi iz grupe “šećer, džem, med i čokolada” skuplji su u prosjeku za 22,7 odsto. Kilogram šećera je sa prošlogodišnjih 69 dinara, koliko mu je bila prosječna cijena, dostigao 105 i to poslije intervencije države. Šećer iz Robnih rezervi je 95 dinara, ali je više na rafovima onog iz redovne prodaje.
Poskupljenja nisu zaobišla ni mlijeko, sir i jaja i to sa 14 odsto. Preračunato u cijene na policama trgovina to iznosi znatno više, gotovo rast za trećinu, posebno jogurta, pavlake i drugih mliječnih prerađevina.
Po visini poskupljenja slijede sokovi (10,6), jestiva ulja (9,2) i svježe meso (6,1)…
– Nema proizvoda koji nije poskupio od prošlog novembra – kaže Milanka Đorđević, domaćica. – Najviše me pogađa što za mlijeko, hljeb, jogurt i šunku izdvojim oko 400 dinara, a samo prije par godina, za tu sumu je moglo da se kupi i neko voće, sok..
Od prošle godine na prste jedne ruke mogu da se prebroje proizvodi koji nisu poskupjeli – riječ je o povrću i voću koje je niže od jedan do desetak procenata.
I pored izvjesnog pada cijena nekih isnovnih namirnica kao što su hljeb, ulje, šećer, brašno, po ocjeni ekonomista, kupovna moć građana i dalje je na niskom nivou.
– Prosječna plata u Srbiji jeste povećana u odnosu na prošlu godinu, ali je i dalje upola niža od prosjeka u regionu – ukazuju stručnjaci. – A cijene hrane i komunalnih usluga tek su neznatno niže od evropskih.
Zbog toga čak dvije trećine zaposlenih platom pokriva samo minimalnu potrošačku korpu, a u strukturi izdataka srpske porodice 42 odsto novca odlazi na hranu, što je znatno iznad prosjeka uspješnih zemalja u tranziciji.
– Život se manje-više svodi na zadovoljavanje osnovnih potreba – kaže Jovanka Petrović, ekonomista. – Još uvijek naše plate nisu takve da bi mogle da značajnije utiču na veći promet i potrošnju.
Cijene ulja i šećera krenule naniže
U drugoj polovini godine cijene osnovnih namirnica krenule su naniže. Ministarstvo poljoprivrede i trgovine Srbije intervencijom iz Robnih rezervi i maksimiziranjem cijena stabilizovalo je tržište hljeba, jestivog ulja, šećera i brašna.
Sljedeća godina će, kažu u Ministarstvu, biti mnogo mirnija nego ova:
– Cijene hrane su na silaznoj putanji i nema razloga da se taj trend ne nastavi.
Vekna bi, kako je nedavno izjavio ministar Dušan Petrović, bila i više nego duplo skuplja da se nije na vrijeme reagovalo. Vekna hljeba od brašna T 500, teška pola kilograma, koja je najčešće u prodaji, sada u maloprodaji košta najviše 44 dinara. Cijena šećera se stabilizovala na oko 95 do 103 dinara, a ulje je najčešće od 114 do 128 dinara. Snižena je i cijena brašna, pa bi u narednom periodu trebalo da dođe do pojeftinjenja slatkiša od dva do sedam odsto.
Kako je pojeftinila i stočna hrana, meso posljednjih nedjelja može da se nađe po povoljnijim cijenama nego ranije.
U narednim mjesecima, stabilne će ostati i cijene mlijeka i mliječnih prerađevina.
Mjesečni skok
Mada je za godinu dana povrće pojeftinilo, ono je na mjesečnom nivou i poskupilo za 12,5 odsto, što je sezonski uobičajeno za ovo doba godine. Riba je skuplja za 1,3 odsto, a po 0,6 odsto više su cijene mesa i ostale hrane. Istovremeno, voće je pojeftinilo i to za 2,1 odsto, šećer za 0,6, hljeb i žitarice nakon uredbe vlade za 0,7 procenata… Novosti
