BEOGRAD, Slike u ovdašnjim prodavnicama hrane gotovo su identične.
Neke robe na rafovima nema, dok druga stiže, ali isključivo uz izrazito više cijene. Osim pogleda na nove cijene, brigu potrošača dodatno podgrijevaju najave proizvođača i trgovaca da cjenovnici, u dogledno vrijeme, neće biti mijenjani naniže.
I, dok na srpskom tržištu sve poskupljuje, u svijetu, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, pojedinim namirnicama padaju cijene. Tako su cijene svježeg mesa tokom čitave godine u svijetu prilično mirne, a krajem jula su i pale. Slična je situacija i sa mlijekom, a sredinom godine je njegova cijena krenula “nizbrdo”. Krajem ljeta i u svijetu je došlo do poskupljenja žitarica i šećera, kao prva posljedica veoma sušne godine.
Jestivo ulje je nemoguće naći u radnjama. Tamo gdje ga ima, litar se nudi po cijeni od 170 do 200 dinara. Ni snabdijevanje šećerom nije sjajno, a kilogram je premašio cijenu od 110 dinara.
– Prve količine ulja iz robnih rezervi na rafovima će biti već od srijede – kaže, za “Novosti”, Goran Tasić, direktor Direkcije robnih rezervi Srbije. – Potpisali smo ugovore sa velikim trgovinskim lancima i izdali naloge uljarama. U naredna dva mjeseca ćemo isporučiti 5.000 tona ulja i toliko šećera. Vidjećemo koliko će ova intervencija uticati na cijene, jer proizvođači kažu da poskupljenjima pokušavaju da pokriju veće troškove proizvodnje.
Trgovci tvrde da dnevno isporuče po oko 30 kartona, odnosno 500 litara ulja većim radnjama. Kako kažu, te količine u normalnim uslovima dovoljne su za dva do tri dana, ali ove isporuke planu za samo 15 minuta. I kod mlijeka sve više “miriše” na nestašice. Dok se sa proizvođačima pregovora o otkupnim cijenama mlijeka, u rashladnim vitrinama samo poskupljenja. Kantica od 700 grama pavlake dostigla je 193 dinara, a litar dugotrajnog mlijeka “pregazio” je stotku. S druge strane, proizvođači mlijeka upozoravaju državu da ako mlijeko ne bude skuplje, neće ga ni biti u trgovinama. Kako tvrde, proizvodnja po ovakvim uslovima je neizdrživa.
– Država pokušava brojnim mjerama da stabilizuje tržište i primiri cijene – kaže Mladen Radović, direktor Uprave za cijene Ministarstva trgovine. – U septembru je uobičajeno veća potražnja za hranom zbog spremanja zimnice. Ponuda je, s druge strane, smanjena jer je sezona određenog voća i povrća na izmaku. To su sve pritisci na cijene. Suša je drugi problem koji će se odraziti prvenstveno na cijene mesa i mlijeka. Bilansi ovogodišnjeg roda pokazuju da je samo kukuruz značajnije podbacio, dok je kod ostalih prinos negdje na nivou prethodnih godina. Kod zejtina je, međutim, problem psihološke prirode, ali i cijena suncokreta svuda u okruženju raste.
Da li je srpsko tržište postalo Meka za razne špekulante, koji su naučili da poremećajima u snabdijevanju napune sopstvene džepove?
– U takvim špekulativnim radnjama učestvuju i države – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta potrošača Beograda. – Vlast se u svim državama pita oko cijena. To su javni ili prećutni dogovori vlada i privrede. Vlast ima instrumente da kontroliše cijene, ako ekonomske mjere nisu dovoljne postoje i administrativne. Na kraju krajeva, obaveza svake države je da potrošačima pruži zadovoljenje osnovnih potreba.
Kao da je decembar
Ni sa zelenih pijaca ovih dana nema lijepih vijesti. U jeku spremanja zimnice, povrće i voće je poskupjelo i do 40 odsto. Paradajz se nudi i po 120 dinara, paprike staju do 100, a krompir se prodaje i za 80 dinara. Septembra prošle godine kilogram paradajza se na veliko nudio po 20 dinara. Na tezgama je njegova maksimalna cijena bila 60 dinara. I paprike su bile nešto jeftinije, a krompir se prodavao po upola povoljnijim cijenama.
Veća tražnja
Tržišna inspekcija utvrdila je da se u prodaji nalaze nedovoljne količine jestivog ulja i bijelog kristal šećera u odnosu na povećanu tražnju, koja je za 50 odsto veća u odnosu na prosječnu mjesečnu. – Kao jedan od razloga povećane tražnje jeste i podatak da je nestašica izazvana ne samo uvećanom sezonskom prodajom već i najavama proizvođača da će se cijene duplirati, te je samim tim i potražnja za ovim artiklima bila povećana – kažu u Sektoru tržišne inspekcije. – Količine suncokretovog ulja koje se isporučuju iz uljara u prodavnice čine tek oko 40 odsto trebovanih količina prometnika, jer proizvođači ističu da su potrošene zalihe sirovine suncokreta od prošlogodišnjeg roda, a nove su tek u začetku. Novosti
