BANJALUKA, U RS čak 51.000 ljudi čeka posao 60 ili više mjeseci, što govori da je ogroman broj radnika nezaposlen više od pola decenije, pokazuju to najnoviji podaci ankete o radnoj snazi, koju je objavio Zavod za statistiku RS.
Prema ovim poražavajućim podacima, broj nezaposlenih koji posao traže više od pola decenije je ove godine veći nego prethodne dvije.
Isto tako, u strukturi onih koji toliko dugo čekaju priliku za zaradu je više žena nego muškaraca.
Ekonomski analitičari uvjeravaju da je u strukturi ljudi koji toliko čekaju na posao najviše onih koji imaju više od 45 godina te mladih obrazovanih kadrova bez dana radnog iskustva.
Međutim, ogroman je i broj građana koji posao čekaju od dvije do pet godina, pa je u RS, prema ovoj anketi, takvih 26.000, što je opet više ili je na nivou prethodne dvije godine. Banjalučanin Borislav Zeljić (36), koji je, inače, diplomirani psiholog, na posao čeka gotovo četiri godine, od kada je završio fakultet, iako se do sada javio na više od 30 konkursa.
Međutim, on kaže da je svaki put dobio odbijenicu i da je u zadnje vrijeme prestao da pokušava, jer je uvidio da se na taj način gotovo nemoguće zaposliti pa i ne gaji prevelike nade u skoro zaposlenje.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da su ovakvi podaci apsolutno poražavajući i zabrinjavajući, jer s jedne strane naša nadležna ministarstva, agencije i zavodi za zapošljavanje samostalno ne mogu da riješe taj problem bez opšteg pristupa i budžetske podrške. On je naveo da u ovom slučaju ne postoji dovoljno znanja u službama zapošljavanja, niti interesa ministarstava, niti para u budžetu, tako da se ne zna koja karika je lošija.
“Dva su ozbiljna problema u programu zapošljavanja ljudi u cijelom svijetu, prva kategorija su mladi obrazovani koji ne mogu dobiti prvi posao, a druga kategorija teško zapošljivih su ljudi koji imaju više od 45 godina i koji su iz raznih razloga ostali bez posla”, rekao je Pavlović i dodao da ti ljudi koji čekaju pet i više godina gotovo da su u nemogućnosti da bilo gdje nađu posao.
Naveo je da ozbiljna društva izdvajaju u posebne fondove i aktivnosti da se tim ljudima nađe način da ipak počnu da rade, kako bi se sačuvala njihova iskustva i bila prenesena na mlade, koji su, nažalost, bez radnog iskustva.
S druge strane, Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da poslodavci nisu odgovorni za stanje nezaposlenosti, niti je tu pitanje njihove volje ili želje da nekoga prime na posao ili ne.
“Ovdje se radi o jednoj prostoj činjenici kojoj se mora pogledati u oči, a to je da zadnjih godina imamo permanentan pad industrijske proizvodnje koja treba da apsorbuje te ljude koji se danas vode kao nezaposleni i godinama su bili i biće nezaposleni ako se nešto ne promijeni”, smatra Milić.
U Zavodu za statistiku RS kazali su da su podaci objavljeni u ovom biltenu dobijeni na osnovu sprovedene ankete o radnoj snazi u 2010, 2011. i 2012. godini. Nezavisne novine
